I. ZDRAVLJE
1. Jesu li elektromagnetska polja kakva emitiraju antene baznih stanica i mobiteli štetna za zdravlje ljudi?
1. Jesu li elektromagnetska polja kakva emitiraju antene baznih stanica i mobiteli štetna za zdravlje ljudi?
Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2011. godine, radiofrekvencijska elektromagnetska polja su moguće kancerogena za ljude (skupina 2B).
II. ZAKONODAVSTVO
2. Koji propisi reguliraju granične vrijednosti dopuštenog zračenja?
Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 146/14) koji je donesen na temelju Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja (NN 91/10).
3. Koji propisi reguliraju postavljanje baznih stanica?
Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14) koji je donesen na temelju Zakona o gradnji (NN 153/13), te Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 131/12). Za postavljanje baznih stanica, prema spomenutom pravilniku, nije potrebna građevinska i lokacijska dozvola.
4. Što su područja povećane osjetljivosti i je li zabranjeno postavljanje baznih stanica na stambenim zgradama, školama i bolnicama?
Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 146/14) koji je donesen na temelju Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja (NN 91/10).
3. Koji propisi reguliraju postavljanje baznih stanica?
Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14) koji je donesen na temelju Zakona o gradnji (NN 153/13), te Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 131/12). Za postavljanje baznih stanica, prema spomenutom pravilniku, nije potrebna građevinska i lokacijska dozvola.
4. Što su područja povećane osjetljivosti i je li zabranjeno postavljanje baznih stanica na stambenim zgradama, školama i bolnicama?
Prema trenutno važećem Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja ("Narodne novine" br. 146/14) Područja povećane osjetljivosti jesu zgrade stambene i poslovne namjene, škole, ustanove predškolskog odgoja, rodilišta, bolnice, domovi za starije i nemoćne, smještajni turistički objekti te dječja igrališta, kao i neizgrađene površine za te svrhe. Na spomenutim područjima, odnosno u navedenim objektima, dozvoljena je niža razina elektromagnetskog polja u odnosu na druga područja. Postavljanje antena na tim objektima nije zabranjeno.
5. Je li zabranjeno postavljanje baznih stanica u blizini kuća, stambenih i poslovnih zgrada, škola, vrtića i bolnica? Na kojoj udaljenosti od objekata moraju biti postavljene bazne stanice?
Prema trenutno važećoj legislativi, parametar udaljenosti izvora elektromagnetskog polja od nekog objekta nije mjerodavan, već se samo gledaju razine elektromagnetskog polja koje se mjere u točkama u okolici antenskog sustava, na trasi elektromagnetskih polja. Dakle, ne postoji propisana udaljenost bazne stanice od objekata.
6. Koje dozvole su operatorima potrebne za puštanje u rad bazne stanice?
Uz preduvjet da je vlasnik (ili većina suvlasnika) pristao da se na njihov objekt postave antene, potrebna je samo uporabna dozvola Ministarstva zdravlja kojom se dokazuje da je zadovoljen Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja, odnosno da granične razine ne prelaze vrijednosti definirane Pravilnikom. Prema hrvatskim propisima iz graditeljstva, za antene koje se postavljaju na krovovima objekata, te antene postavljene na samostojećim stupovima, nisu potrebne građevinske i lokacijske dozvole. Objekt na koji se postavlja nosivi stup s antenama mora imati građevinsku dozvolu. Iznimno, ako se bazna stanica postavlja na objekt koji je zaštičeni spomenik kulture, potrebna je dozvola konzervatora.
7. Jedinica lokalne samouprave je u dokumentu prostornog uređenja odredila lokacije na kojima se mogu postavljati bazne stanice. Smiju li operatori postavljati antene i na drugim lokacijama koje nisu ucrtane u dokumentu?
Samostojeći antenski stupovi trebali bi se postavljati prema dokumentu prostornog uređenja. Na postojeće objekte, antene se mogu postavljati neovisno o kriterijima i lokacijama u dokumentima prostornog uređenja općina, gradova i županija. Dakle, vaša jedinica lokalne samouprave nema mogućnost utjecaja na postavljanje antena na već postojeće građevine (prema Uredbi o mjerilima razvoja elektroničke i komunikacijske infrastrukture Vlade RH iz 2012. g.).
8. Što je s granicama dopuštenog zračenja? Kakve su u Hrvatskoj u odnosu na druge države?
Europska unija 1999. godine preporučila je standarde izloženosti, koji su preuzeti od Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP), udruge registrirane u Njemačkoj. Njihove granične razine temelje se na toplinskom djelovanju elektromagnetskih polja, a ne uzimaju u obzir moguće dugoročne netoplinske biološke i zdravstvene učinke, stoga je EU prepustila svakoj državi članici da samostalno odluči o razinama zaštite. U RH, granične razine spuštene su u odnosu na preporuke EU. Primjera radi, naša država je u objektima stambene i poslovne namjene, školama, vrtićima i bolnicama propisala 2,5 puta niže razine od Njemačke ili Velike Britanije. S druge strane, Švicarska, Belgija, Italija, Poljska te još neke države imaju 10 puta strože granične razine od Preporuke Vijeća EU, te oko 4 puta niže razine nego što je to u Hrvatskoj. Te države, za razliku od Hrvatske, uzimaju u obzir mogućnost nastanka štetnih zdravstvenih učinaka uzrokovanih dugotrajnom izloženošću. Iako spuštene u odnosu na Preporuku EU, hrvatske granične razine prema trenutnim znanstvenim spoznajama ne pružaju dovoljnu zaštitu od dugoročnih učinaka elektromagnetskih polja na zdravlje ljudi.
8. Što je s granicama dopuštenog zračenja? Kakve su u Hrvatskoj u odnosu na druge države?
Europska unija 1999. godine preporučila je standarde izloženosti, koji su preuzeti od Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP), udruge registrirane u Njemačkoj. Njihove granične razine temelje se na toplinskom djelovanju elektromagnetskih polja, a ne uzimaju u obzir moguće dugoročne netoplinske biološke i zdravstvene učinke, stoga je EU prepustila svakoj državi članici da samostalno odluči o razinama zaštite. U RH, granične razine spuštene su u odnosu na preporuke EU. Primjera radi, naša država je u objektima stambene i poslovne namjene, školama, vrtićima i bolnicama propisala 2,5 puta niže razine od Njemačke ili Velike Britanije. S druge strane, Švicarska, Belgija, Italija, Poljska te još neke države imaju 10 puta strože granične razine od Preporuke Vijeća EU, te oko 4 puta niže razine nego što je to u Hrvatskoj. Te države, za razliku od Hrvatske, uzimaju u obzir mogućnost nastanka štetnih zdravstvenih učinaka uzrokovanih dugotrajnom izloženošću. Iako spuštene u odnosu na Preporuku EU, hrvatske granične razine prema trenutnim znanstvenim spoznajama ne pružaju dovoljnu zaštitu od dugoročnih učinaka elektromagnetskih polja na zdravlje ljudi.
III. BAZNA STANICA U NAŠOJ BLIZINI
9. Operator je bez našeg znanja postavio baznu stanicu na susjedni objekt. Što možemo napraviti?
Budući da teleoperatori u Hrvatskoj nemaju obvezu konzultiranja susjeda i stanovništva u čijoj se blizini postavlja bazna stanica, ovo je nažalost loša uobičajena praksa. U većini država članica Europske unije, te u susjednim zemljama, informiranje stanovništva je jedan od preduvjeta za postavljanje antenskog sustava. Građani u Hrvatskoj nemaju mogućnost nikakvog prigovora ili utjecaja na izbor lokacija antena. Sve što možete napraviti jest poslati prijavu građevinskoj inspekciji kako bi se utvrdilo ima li objekt na koji se antene postavljaju valjanu građevinsku dozvolu.
10. Jesu li stanari na čijem se krovu nalazi antenski sustav izloženi zračenju?
Da. Vrijednosti električnog polja koje se mogu izmjeriti u stanovima ili u kući neposredno ispod antene obično su niske, ali stanari tih objekata (prvenstveno posljednjih katova, ako je riječ o zgradama) izloženi su kontinuirano. Uz to, pristup stanara krovu na kojem se nalaze antenski sustavi trebao bi biti onemogućen.
11. Jesu li stanari susjedne zgrade na kojoj se nalazi antenski sustav izloženi zračenju?
Da. Vrijednosti električnog polja koje se mogu izmjeriti u susjednim objektima ovise o nizu različitih faktora (udaljenost, snaga odašiljanja antena, položaj u odnosu na susjedni objekt, usmjerenje antena i drugi).
12. Zbog čega je bazna stanica postavljena u dimnjaku ili unutar reklamnog prostora neke tvrtke?
Radi se o "umjetnim" dimnjacima, odnosno maskirnim rješenjima kojima se teleoperatori služe zbog navodnog uklapanja objekta u okoliš. U velikom broju slučajeva ipak je riječ o skrivanju antena zbog mira u susjedstvu. Činjenica je da operatori za postavljanje baznih stanica ne moraju informirati ili barem obavijestiti okolno stanovništvo što je praksa u većini država Europe, pa zbog toga često dolazi do prosvjeda, negodovanja i izazivanja revolta kod ljudi, što je u okolnostima loših i diskriminatornih hrvatskih propisa sasvim opravdano.
13. Na objektu se nalazi mnogo antena različitih operatora. Dobili smo mjerenje jednog operatora koje pokazuje da su izmjerene vrijednosti ispod propisanih Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja. Što je s ukupnom vrijednosti zračenja svih odašiljačkih antena na tom mjestu?
Mjerenje u kojem se navode samo frekvencije i iznosi električnog polja bazne stanice jednog operatora ili svakog operatora zasebno nije relevantno. U mjernom izvješću moraju biti navedene sve vrijednosti izmjerenih elektromagnetskih polja na različitim frekvencijama, neovisno o teleoperatoru (mora biti zadovoljen 2. članak iz Priloga 3, 17. stranica, Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja NN 146/14). Dakle, u takvim slučajevima obavezno se mora uzeti u obzir "ukupno zračenje" svih antena, a ne pojedinačne izmjerene vrijednosti električnog polja sustava svakog teleoperatora zasebno.
14. Zbog čega se bazne stanice ne postave izvan naselja?
U ruralnim i manje naseljenim sredinama to je moguće napraviti. U gradovima, zbog velikog broja korisnika, potreban je dovoljan kapacitet mreže, a ne samo dobra pokrivenost signalom. Najbolje bi bilo određivati lokacije antena u dogovoru s jedinicama lokalne samouprave i građanima, na način da se pronađe lokacija s kojom će se složiti sve strane ili za koju će biti najmanje nezadovoljnih. To je dio uobičajene prakse u uređenim državama EU, nažalost ne i u Hrvatskoj.
15. Kakva je zakonska regulativa u drugim državama Europe?
Svjetska udruga telekomunikacijskih operatora (GSMA) pripremila je pregled regulative po europskim državama (studija iz 2013. godine). Više ovdje.
11. Jesu li stanari susjedne zgrade na kojoj se nalazi antenski sustav izloženi zračenju?
Da. Vrijednosti električnog polja koje se mogu izmjeriti u susjednim objektima ovise o nizu različitih faktora (udaljenost, snaga odašiljanja antena, položaj u odnosu na susjedni objekt, usmjerenje antena i drugi).
12. Zbog čega je bazna stanica postavljena u dimnjaku ili unutar reklamnog prostora neke tvrtke?
Radi se o "umjetnim" dimnjacima, odnosno maskirnim rješenjima kojima se teleoperatori služe zbog navodnog uklapanja objekta u okoliš. U velikom broju slučajeva ipak je riječ o skrivanju antena zbog mira u susjedstvu. Činjenica je da operatori za postavljanje baznih stanica ne moraju informirati ili barem obavijestiti okolno stanovništvo što je praksa u većini država Europe, pa zbog toga često dolazi do prosvjeda, negodovanja i izazivanja revolta kod ljudi, što je u okolnostima loših i diskriminatornih hrvatskih propisa sasvim opravdano.
13. Na objektu se nalazi mnogo antena različitih operatora. Dobili smo mjerenje jednog operatora koje pokazuje da su izmjerene vrijednosti ispod propisanih Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja. Što je s ukupnom vrijednosti zračenja svih odašiljačkih antena na tom mjestu?
Mjerenje u kojem se navode samo frekvencije i iznosi električnog polja bazne stanice jednog operatora ili svakog operatora zasebno nije relevantno. U mjernom izvješću moraju biti navedene sve vrijednosti izmjerenih elektromagnetskih polja na različitim frekvencijama, neovisno o teleoperatoru (mora biti zadovoljen 2. članak iz Priloga 3, 17. stranica, Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja NN 146/14). Dakle, u takvim slučajevima obavezno se mora uzeti u obzir "ukupno zračenje" svih antena, a ne pojedinačne izmjerene vrijednosti električnog polja sustava svakog teleoperatora zasebno.
14. Zbog čega se bazne stanice ne postave izvan naselja?
U ruralnim i manje naseljenim sredinama to je moguće napraviti. U gradovima, zbog velikog broja korisnika, potreban je dovoljan kapacitet mreže, a ne samo dobra pokrivenost signalom. Najbolje bi bilo određivati lokacije antena u dogovoru s jedinicama lokalne samouprave i građanima, na način da se pronađe lokacija s kojom će se složiti sve strane ili za koju će biti najmanje nezadovoljnih. To je dio uobičajene prakse u uređenim državama EU, nažalost ne i u Hrvatskoj.
15. Kakva je zakonska regulativa u drugim državama Europe?
Svjetska udruga telekomunikacijskih operatora (GSMA) pripremila je pregled regulative po europskim državama (studija iz 2013. godine). Više ovdje.
 |
| Primjer 1 - računalna simulacija: Zračenje bazne stanice postavljene na zgradi Izvor: BUG.hr / FER |
 |
| Primjer 2 - računalna simulacija: Izvor: elletrosmog.it |
 |
| Primjer 3 - računalna simulacija Izvor |
Nema komentara:
Objavi komentar