nedjelja, 31. svibnja 2015.

Elektromagnetsko zračenje u Švicarskoj

Granične vrijednosti

ICNIRP-ove referentne razine primjenjuju se za zaštitu od dokazanih štetnih učinaka za zdravlje. Po načelima predostrožnosti i dovoljnosti, u područjima povećane osjetljivosti uveden je dodatni zaštitni mehanizam, pa je na tim mjestima dozvoljena desetina ICNIRP-ove vrijednosti za jakost polja (4 V/m za 900 MHz, 6 V/m za 1800 MHz i veće frekvencije).

Dozvole i vremenski rokovi

Svaka bazna stanica zahtijeva građevinske i lokacijske dozvole. Ishodovanje dozvola potrebno je i za radove na postojećoj infrastrukturi. U skladu s nacionalnim propisima o zaštiti okoliša i prostornog uređenja, moraju se poštivati građevinske smjernice.

Tipični vremenski rokovi za dopuštenje su jedna ili dvije godine, u najgorem slučaju do pet godina (ukoliko dođe do žalbi sudovima).

Javne konzultacije s lokalnim stanovništvom su obvezne.

U slučaju da operater želi zamijeniti instalaciju, ponovno su potrebne dozvole vlasti, javna rasprava uz redoviti rok za moguće žalbe.

Informiranje građana
Nema skrivanja informacija: Svaki građanin može se informirati
o izvorima zračenja u svojem okruženju

Na stranicama švicarskog FOPH (Feredalni zavod za javno zdravstvo) dostupne su sve informacije o izvorima zračenja te preporuke kako smanjiti izloženost zračenju. Također su objavljeni za sada dokazani efekti mikrovalnog zračenja na zdravlje ljudi.

Na istim stranicama nalazi se mapa sa svim izvorima zračenja u Švicarskoj (bazne stanice mobilnih operatera, TV, radio, TETRA odašiljači hitnih službi itd.), njihovoj snazi i točnim lokacijama na kojima se nalaze.

Švicarska vlada preporučuje korištenje žičane internetske veze u školama i mjestima gdje borave djeca.



Izvori informacija: GSMA, FOPH

utorak, 19. svibnja 2015.

Usporedba zakonodavstva po pitanju EMP u Hrvatskoj i Italiji

Dopuštene granice zračenja

Talijanska ograničenja za radio bazne stanice su do 100 puta manja od najviše preporuke ICNIRP-a. Prema Zakonu 36 iz 2001. godine, postoje dva različita ograničenja primjenjiva na sve tipove mreža:
te se u potpunosti poštuju načela predostrožnosti i dovoljnosti. Granične razine u Italiji:
  • 20 V/m; kao opće ograničenje na otvorenim prostorima
  • 6 V/m; kao određena gornja granica unutar zgrada, gdje se boravi dulje od 4 sata
Ograničenje od 6 V/m odnosi se i na vanjske prostore koji se mogu koristiti kao stambeni prostor (balkoni, terase, dvorišta...)

Talijanskim regijama dopušteno je usvajanje i drukčijih granica, s tim da ne smiju prijeći granicu određenu na nacionalnoj razini. U tri regije usvojeni su i stroži propisi od nacionalnog limita, a  područjima povećane osjetljivosti u tim regijama pripadaju cijela naseljena mjesta, bez izuzetaka.

Usporedbe radi, u Hrvatskoj je u područjima povećane osjetlljivosti (zgrade) dopušteno najviše 24 V/m (frekvencijsko područje 2100 MHz), međutim, sve što nije kuća ili zgrada tretira se kao "javno područje" gdje je dopuštena granica zračenja prema novom Pravilniku iz 2014. godine 58 V/m. To znači primjerice da je dopušteno zračenje unutar školske zgrade 24 V/m, ali u školskom dvorištu, u parkovima, u dvorištima obiteljskih kuća, na ulicama, trgovima itd. gdje također provodimo znatan dio vremena, granica je 58 V/m. Po Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja iz 2011. godine, pojam "javno područje" nije postojao, te je na tim područjima vrijedila ista granična razina kao u područjima povećane osjetljivosti (iako autori pravilnika koji skrivaju svoje identitete, djelatnici Ministarstva zdravlja i marketinški stručnjaci teleoperatera uvjeravaju u suprotno).

Propisi iz graditeljstva

Prema trenutno važećim propisima, u Italiji su potrebne građevinske dozvole za izgradnju novih baznih stanica. Potrebno je poštivanje planova prostornog uređenja i pravila gradnje.

U Hrvatskoj za izgradnju novih baznih stanica nije potrebna građevinska dozvola, jer su antenski stupovi svrstani pod 'jednostavne građevine' za koje navedena dozvola nije potrebna, prema Pravilniku o jednostavnim građevinama, članak 4, točka 15. Ovime je operaterima u Hrvatskoj omogućeno postavljanje baznih stanica gotovo bilo gdje - u zonama niskogradnje, na krovovima obiteljskih kuća i na niskim stupovima uz balkone i prozore stanova. Nisu potrebne ni lokacijske dozvole, niti je lokalnim vlastima omogućeno da utječu na izbor lokacija baznih stanica, čime je ozakonjena devastacija prostora smještanjem baznih stanica bez ikakvih kriterija.

Vremenski okviri za dozvole

Za izgradnju novih baznih stanica u Italiji, vremenski okvir je 90 dana. Vremenski okvir za dozvolu kada je riječ o radovima na postojećim baznim stanicama iznosi 30 dana. Prema Uredbi talijanske vlade br. 259/2003, ukoliko se lokalne vlasti ne protive zahtjevu za autorizacijom u roku, odobrenje se smatra prihvaćenim.

U Hrvatskoj je vremenski okvir najviše 60 dana (glavni projekt i uporabna dozvola), a lokalne vlasti ne mogu utjecati na sam proces.

Javne konzultacije s javnošću

U Italiji se konzultacije, gdje je to potrebno, provode kroz sudjelovanje nadležnih tijela te agencija koje štite interes javnosti.

Javne konzultacije u Hrvatskoj se ne provode (čime se krši rezolucija Vijeća Europe 1815, 2011, točka 8.4.4).

Iz ove kratke analize zaključuje se da Italija ima znatno bolje uređeno pitanje postavljanja telekomunikacijske opreme, odnosno antena baznih stanica, te znatno niže granice zračenja koje u potpunosti odgovaraju načelu predostrožnosti. Poštuju se prostorni planovi, a talijanske regije imaju mogućnost propisivanja dodatnih mehanizama u zaštiti stanovništva.


Do sada objavljene usproredbe:
> Slovenija

Izvori informacija:
GSMA
Europska komisija
Talijansko i domaće zakonodavstvo na gornjim linkovima


petak, 15. svibnja 2015.

HUZEZ prijavio Ministarstvo zdravlja Europskoj komisiji!


HUZEZ je dana 15.05.2015. podnio prijavu Europskoj komisiji protiv Ministarstva zdravlja zbog kršenja direktive 2013/35/eu europskog parlamenta i vijeća od 26. lipnja 2013., o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja).

Minstarstvo zdravlja je prekršilo
obvezujuću direktivu EU
Novim Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 146/14) Ministarstvo zdravlja je, suprotno točki 8 navedene (obvezujuće) Direktive, drastično povisilo granice dozvoljenih emisija elektromagnetskih polja, u odnosu na prethodni Pravilnik (NN 98/11) te time bitno unazadilo ranije važeće sigurnosne i zdravstvene standarde radnika izloženih zračenjima elektromagnetskih polja.

Tako je novim pravilnikom vrijednost profesionalne izloženosti radnika s prijašnjih 61 volta po metru povećala na 121 volt po metru. Uz to, ukinuto je dnevno ograničenje od najviše 8 sati izloženosti elektromagnetskim poljima i zamijenjeno s 40 sati tjedno, kaže predsjednik Udruge Stjepan Pezo.

Napominje kako je Pravilnikom promijenjena i definicija područja povećane osjetljivosti u odnosu na raniji pravilnik pa je sada na područjima oko stambenih zgrada, škola i i vrtića dopuštena 2,5 puta viša razina zračenja mobilnih baznih stanica.


četvrtak, 14. svibnja 2015.

Grad Berkeley prihvatio zakon o obveznom informiranju korisnika mobitela

Berkeley
Gradsko vijeće grada Berkeleya u Kaliforniji jednoglasno je prihvatilo prijedlog novog zakona
po kojem se trgovcima mobitela nalaže da uz uređaje kupcima daju i poruke upozorenja koje je priremio grad, vezano uz sigurnije korištenje mobilnog telefona. Korisnici će tako prethodno biti informirani o minimalnoj udaljenosti od tijela na kojoj bi se trebalo držati mobitele.

Najvažnije odrenice novog zakona koji bi na snagu trebao stupiti u srpnju:
  • Nošenje mobitela u džepu hlača ili košulje kada je uključen više neće biti preporučljivo.
  • Predlaže se udaljenost uređaja 5 do 25 mm od tijela
  • Trgovcima će biti zabranjeno prodavati telefone koji ne nose sljedeće upozorenje: "Potencijalni rizik je veći za djecu. Pogledajte upute za telefon ili korisnički priručnik za informacije o tome kako koristiti svoj telefon sigurno."
Američka Savezna komisija za komunikacije (FCC) preporučuje držanje telefona 5-25 mm dalje od tijela, ovisno o modelu, kako bi se ograničilo izlaganje radiofrekvencijskom (RF) elektromagnetskom zračenju. No, te smjernice su izrađene 1996. godine, kada se podrazumijevalo da korisnici mobitel drže podalje od tijela, u futroli ili torbi. Zdravstveni djelatnici upozoravaju da se mobilni telefoni sada nose u džepovima, što znači da bi korisnik mogao biti mnogo više (dva do sedam puta) izložen zračenju. Ukorak s modernim vremenom, FCC predlaže korištenje zvučnika (speakerphona) ili slušalica, preferirajući više komunikaciju tekstualnim porukama.

Ellen Marks, izvršna direktorica Kalifornijske asocijacije za tumore mozga, podupire i zagovara ovaj zakon, navodeći da proizvođači ovakve ili slične informacije uglavnom već uključuju, ali ih je teško pronaći. Kao primjer je uzela priručnik za BlackBerry. "Potrebno je pet koraka za pronalaženje upozorenja, većina ljudi i ne zna da se upozorenja nalaze u priručniku. Javnost mora znati da postoji podatak o udaljenosti koji je propisao FCC, a koji je u telefonu ili priručniku dobro skriven."

Slični zakon čega izglasavanje i u saveznoj državi Maine, a Havaji, Novi Meksiko, Pensilvanija već imaju slična upozorenja.

Prijedlog novog zakona izglasan je samo dan nakon objavljivanja apela 198 znanstvenika iz 40 zemalja u kojem se poziva UN, Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i sve nacionalne vlade da se razvije stroža kontrola mobilnih telefona i ostalih uređaja koji emitiraju elektromagnetsko RF zračenje.

ponedjeljak, 11. svibnja 2015.

Znanstvenici uputili apel UN-u i WHO-u za zaštitu ljudi od elektromagnetskih polja bežične tehnologije


205 znanstvenika iz 40 zemalja članica UN-a uputili su apel UN-u, državama članicama UN-a i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u kojem se traži hitno usvajanje smjernica za zaštitu ljudi od elektromagnetskih polja. U apelu se, između ostalog, traži i poticanje mjera opreza te edukacija javnosti o zdravstvenim rizicima.

New York, 11.5.2015. - Čak 205 znanstvenika iz 40 zemalja članica UN-a, koji su zajedno do sada objavili više od 2000 recenziranih znanstvenih radova o biološkim i zdravstvenim učincima neionizirajućeg elektromagnetskog zračenja, danas su uputili apel UN-u, državama članicama UN-a i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) u kojem se traži usvajanje više smjernica koje će zaštititi ljude, biljni i životinjski svijet od elektromagnetskih polja i bežične tehnologije, budući da postoji sve više dokaza o zdravstvenom riziku.

Ova izloženost predstavlja brzo rastući oblik onečišćenja diljem svijeta. "Apel Međunarodnih EMP znanstvenika" traži od glavnog tajnika UN-a i povezanih tijela poticanje mjera opreza, ograničavanje izloženosti elektromagnetskim poljima i edukaciju javnosti o zdravstvenim rizicima, osobito djece i trudnica.

Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IARC) klasificirala je radiofrekvencijska zračenja kao "mogući kancerogen", (grupa 2B), 2011. godine, te izrazito niska frekvencijska polja 2001. godine. Ipak, WHO i dalje ignorira preporuke svoje vlastite agencije te favorizira smjernice preporučene od strane Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP). Te smjernice, koje je bira i izrađuje samostalno odabrana skupina industrijske branše, dugo se kritiziraju kao ne-zaštitne.

U apelu se UN poziva da ojača svoje savjete o rizicima elektromagnetskih polja za ljude i procijeni mogući utjecaj na životinjski svijet i druge žive organizme pod pokroviteljstvom UN-ovog programa za okoliš.

Dr. Sc. Martin Blank sa Sveučilišta Columbia kaže: "Međunarodne smjernice o izloženosti elektromagnetskim poljima moraju biti ojačane kako bi odražavale stvarnost njihovog utjecaja na naše tijelo, a posebno našu DNK. Vrijeme za suočavanje sa štetnim biološkim i zdravstvenim učincima odavno je isteklo. Moramo smanjiti izloženost uspostavom više zaštitnih smjernica".

Dr. sc. Joel Moskowitz sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji kaže: "ICNIRP je postavio smjernice za standarde izlaganja visokog intenziteta, kratkoročno, za pragove zagrijavanja tkiva. To nas ne štiti od niskog intenziteta, danas kronične izloženosti.

Znanstvenici su također potpisali zahtjev UN-u i državama članicama da se zaštiti globalna ljudska populacija i životinjski svijet od izloženosti EM poljima.

Napomenimo da je među potpisnicima apela i hrvatska znanstvenica prof. dr. sc. Ivančica Trošić, djelatnica Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI), koja između ostalog istražuje biološke učinke djelovanja neionizirajućeg EM zračenja.

Detaljnije o apelu međunarodnih stručnjaka:

Vijest su prenijeli brojni američki i europski mediji.

Dr. sc. Martin Blank



Posljednja izmjena: 18.5.2015.

petak, 8. svibnja 2015.

Je li zračenje mobitela zaista opasno?

Izvorni tekst objavljen 8.5.2015. na stranicama portala Ordinacija.hr


Može li dugotrajno korištenje mobitela zaista dovesti do teških bolesti, kao što su tumor mozga ili problemi reporoduktivnih organa?

Bez mobitela ne možemo, to je istina koju smo si spremni priznati. Nagađamo da njihovo dugotrajno korištenje nije zdravo, no jesmo li spremni priznati u kojoj mjeri? Mnogo smo puta čuli kako njihovo zračenje može izazvati tumor mozga ili probleme sa začećem, ali što kažu stručnjaci i istraživanja?

"O zračenju mobitela sve se više govori kao štetnom utjecaju, koji je i Svjetska zdravstvena organizacija 2011.godine uvrstila među karcinogene čimbenike koji dugotrajnim korištenjem, kumulirajući svoje učinke mogu dovesti do povećanog rizika obolijevanja od pojednih bolesti. U svijetu su već provedena istraživanja koja su pokazala veću učestalost pojave nekih oboljenja kod ljudi koji su desetak i više godina koristili mobilne uređaje kao npr. karcinoma mozga, parotidne (zaušne) žijezde.
Sanja Škrnički Kršek,
dr. med

Kod muškaraca koji svoje mobitele dugi niz godinanose u džepu hlača nađena je i rendgenskim snimanjem potvrđena smanjena gustoća kostiju zdjelice, a sve više se govori i štetnom utjecaju na reproduktivne organe. Iako ne postoje za sada istraživanja provedena kod djece, pretpostavka je da je štetni utjecaj zračenja mobitela kod njih i puno veći s obzirom na 'plastičnost' mozga", objasnila je Sanja Škrnički Kršek, dr. med, specijalist obiteljske medicine.

Primjerice, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) ustvrdila je kako postoji "ograničeni broj dokaza da mobiteli mogu uzrokovati gliom i akustični neurom [vrste raka mozga]", te kako je važno poduzeti pragmatične korake kako bi se smanjila izloženost mobilnim uređajima. Međutim, ovo bi upozorenje moglo biti izdano prekasno, s obzirom da je potrebno 15 do 20 godina kako bi se razvio primarni rak. Istraživanje, koje je proveo 31 znanstvenik iz 14 zemalja, pokazalo je kako je pojava glioma bila 72 posto veća kod osoba koje su koristile mobitele 15 minuta dnevno.

"Ovo istraživanje pokazuje kako su revni korisnici izloženi najvećem riziku te da je prisutno veliko povećanje rizika od raka mozga zbog samo 15 minuta telefoniranja na mobitelu. Petnaest minuta više nije puno. Mnogi od nas svakodnevno koriste telefone za dulje razgovore. Ako su indikacije ovog istraživanja točne, ona su mobiteli potencijalne tempirane bombe", objasnio je Graham Lamburn, tehnički menadžer nezavisnog regulacijskog tijela Powerwatch, komentirajući rezultate studije WHO-a.

"Pojedine europske zemlje čak razmatraju zabranu upotrebe mobitela u školama. Nedvojbeno je da štetni utjecaj postoji, ali pitanje koliko razmišljamo o njemu u svakodnevnom korištenju i koliko će još vremena proći prije nego što vidimo stvarne posljedice. Preporuke postoje već i od samih proizvođača pojednih uređaja koje jasno navode na kolikoj udaljenosti je potrebno držati uređaj od tijela", tvrdi dr. Škrnički Kršek.

Djeca koja koriste mobitel su 5 puta sklonija tumoru mozga

S mobitelima - pametno!

S ozbirom da su mobiteli neizostavni dio našeg svakodnevnog života i da ih je nemoguće izbjeći, dr. Škrnički Kršek savjetuje: neka vaši razgovori budu što je moguće kraći, ne držite mobitel na uhu dok čekate uspostavu poziva (postoje istraživanja koja govore da je utjecaj štetnog zračenja u tim trenucima najveći), ne držite noću mobitel pored glave, gasite WI–FI, ne dajte djeci mobitel kao zamjenu za igračke, ne stvaljajte djeci mobitel na uho, kada s nekim razgovoraju upplite i stavite ga radije na zvučnik, držeći mobitel što dalje od djetetova glave.