Kada djetetu kupiti prvi mobitel?

HRT, 26. 8. 2015.

Bliži se početak nove školske godine i mnogi roditelji se pitaju bi li svojim mališanima trebali kupiti mobitele. 

Apsorpcija zračenja kod djeteta od 5, 10 godina i odrasle
osobe. Izvor

Upotreba mobitela kod djece ima svoje dobre i loše strane - roditelji ih kupuju kako bi znali gdje je su im djeca, a ona ih većinom koriste za igranje igrica.

Struka je dokazala kako mlađa djeca koja koriste mobitele postaju sve ovisnija o tehnološkim igračkama, umjesto da razvijaju osobne kontakte. To je ono što najviše zabrinjava.

Ako ste odlučili djetetu kupiti mobitel prije svega treba postaviti jasna pravila kada, kako i gdje koristiti mobitel, kome sve dati broj te najvažnije, o tome svi zajedno i razgovarati. (HRT)
Video je dostupan OVDJE.

Kampanje mobilnih operatera u Hrvatskoj usmjerene osnovnoškolskoj djeci i njihovim roditeljima su u tijeku. Iako u ovom prilogu tema nije zračenje mobitela i utjecaj na razvoj djece s tog aspekta, u nastavku nešto i o toj temi. Izvorni članak objavljen je u Novom listu prije nešto više od godine dana.

Od ovisnosti do zračenja: Mobitele držati pod kontrolom

Brojna istraživanja pokušavaju utvrditi vezu između zračenja mobitela i niza bolesti koje zračenje može izazvati, u prvom redu raka mozga

Svaki treći hrvatski tinejdžer koristi mobitel za vrijeme nastave, najčešće za slanje SMS-ova ili za »ulaz« na Facebook. Već i među mlađim školarcima smartphone je neizostavan dio školskog pribora, a spravice koje roditelji nabave kako bi u svakom trenutku mogli stupiti u vezu sa svojim djetetom, stvar su prestiža među djecom već od prvog razreda osnovne škole.

Dok za roditelje koji rade po čitav dan kupnja mobitela djetetu predstavlja osiguranje, stručnjaci su potvrdili da prekomjerno korištenje mobitela, kao i kompjutora, interneta i ostalih proizvoda informacijske tehnologije može izazvati ovisnost, osobito u dječjoj i tinejdžerskoj dobi. Kolika je realna opasnost od svakodnevne upotrebe mobitela po mentalno zdravlje mladih odlučila je utvrditi engleska vlada, velikim istraživanjem koje će provesti među engleskim učenicima. Istraživanje će se, počev od rujna, provesti među 2.500 djece u dobi od 11 i 12 godina, a promatrat će se njihove kognitivne sposobnosti, vještina razmišljanja, pamćenja i pažnje. Testiranje će se nakon toga ponoviti 2017. godine, kako bi se vidjelo utječe li primjena mobitela na njihove mentalne sposobnosti, i u kojoj mjeri.

Unatoč brojnim istraživanjima koja su ispitivala utjecaj mobitela na ljude, istraživači ističu da se o tome kako IT-tehnologije djeluju na djecu danas zna »vrlo malo«. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) stoga je ocijenila kako su ovakva istraživanja od najveće važnosti. Poziv na sudjelovanje dobilo je više od 160 škola u okolici Londona.

Restrikcija uporabe

Regulatorna tijela europskih država preporučuju restrikciju uporabe mobilnog telefona kod djece mlađe od dvanaest godina. U Velikoj Britaniji se, primjerice, savjetuje restrikcija uporabe mobitela za djecu ispod osam godina. Mjere sigurnosti koje bi neovisno o tome trebalo primjenjivati kod razgovora mobitelom jesu i skraćenje vremena razgovora, udaljavanje mobilnog telefona od glave i uporaba hands-free seta.

Epidemiolozi: Djeca uopće ne bi trebala koristiti mobitele

Brojna istraživanja vezana uz posljedice korištenja mobitela pokušavaju utvrditi vezu između zračenja mobitela i niza bolesti koje zračenje može izazvati, u prvom redu raka mozga. Uzročno-posljedična veza između zračenja mobitela i zloćudnih bolesti do danas nije utvrđena. Takva su istraživanja uglavnom obuhvaćala odraslu populaciju, a zbog činjenice da se mozak djece i mladih još uvijek razvija, te da je dječji organizam tijekom odrastanja osjetljiviji od odraslog, brojne su stručne organizacije dale preporuku da se mobitel u dobi do 16 godina koristi samo kad je to neophodno, i kad je god to moguće s hands-free priborom.

Živčani sustav u razvoju

Istraživanje koje vodi Imperial College London ispitivat će djecu i njihove roditelje o tome koliko često koriste mobitel i druge bežične uređaje, primjerice tablet, a analizirat će i podatke prikupljene od operatera. Dobna je skupina od 11 i 12 godina, ističe se, osobito važna jer u tim godinama školarci u pravilu dobivaju mobilne telefone, a posjeduje ih otprilike 70 posto djece spomenute dobi.

- Sve preporuke roditeljima danas se baziraju na principu opreza, jer dokaza o štetnosti mobitela nema. Kako su mobiteli dobili široku primjenu u našim životima, ovo će nam istraživanje pružiti temelj za bolju informiranost, a roditeljima i djeci mogućnost donošenja izbora na temelju činjenica - istaknula je voditeljica istraživanja, Mireille Toledano.

Domaći stručnjaci već godinama upozoravaju da je upravo kod djece potreban poseban oprez u korištenju mobitela. Razlog je i njihovo fizičko, ali i mentalno zdravlje. Djeca ne bi uopće trebala koristiti mobitele, a ako ih već ne mogu izbjeći, trebala bi ih koristiti čim manje, upozoravaju epidemiolozi. Djeca koja počinju koristiti mobitele, bit će duže vremena izložena zračenju tijekom života. Živčani sustav djece još je u razvoju, pa je osjetljiviji na vanjske utjecaje, a zbog toga bi ih djeca morala koristiti jako ograničeno i kratkotrajno, ističu stručnjaci.

Dok Englezi planiraju istražiti posljedice mobilne telefonije na mentalno zdravlje djece, hrvatski su pedijatri i obiteljski liječnici odnedavno počeli sustavno pratiti količinu vremena koju djeca provedu pred televizorom, za kompjuterom i na mobitelu i tabletu. Praćenje navika djece i školaraca vezano uz korištenje IT-uređaja provodi se u okviru Panela rasta i uhranjenosti s prvenstvenom namjerom borbe protiv pretilosti, što je HZZO uveo kao novu ugovornu obvezu liječnicima u primarnoj zdravstenoj zaštiti. Rezultati bi, osim podataka o uzrocima debljine, trebali dati i korisne informacije o učestalosti boravka djece i školaraca na različitim »ekranima«.

– Činjenica je da se djeca, ako želimo da se pravilno razvijaju, trebaju više kretati, a manje sjediti za ekranom, bio to televizor, kompjutor ili mobitel. Meni osobno, kao roditelju, znači puno kad se moje dijete može javiti na telefon, ali mobitel u svakom slučaju treba držati pod kontrolom - ističe Đurđa Španović, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.

Put do ovisnosti

Juraj Meštrović, predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva, kaže kako je stav struke o mobitelima u dječjoj dobi jasan i nedvosmislen. Mobitel se treba koristiti samo kad je to nužno, a nikako za zabavu, slanje poruka prijateljima i igranje igrica.

– Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su jasne, a naš je zadatak da se toga pridržavamo i promoviramo zdravi razvoj djeteta, bez mobilnih telefona - poručuje Meštrović.

I u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«, protiv su prakse u kojoj mobiteli već u školskoj dobi postaju svakodnevna igračka i zamjenjuju druženje s vršnjacima uživo.

– Ne znamo mnogo o tome kako mobiteli djeluju na kognitivne i druge mentalne funkcije djece u školskoj dobi, ali mogu reći da sam načelno protiv mobitela - ističe Mirjana Orban, voditeljica Službe za mentalno zdravlje. Mobiteli na mentalno zdravlje i pojavu ovisnosti, dodaje, djeluju prije svega zbog pristupa internetu, koji dokazano vodi djecu u ovisnost. Tako pametni telefoni postaju jednako rizični kao i kompjuteri, djeca pomoću njih mogu »liječiti« vlastitu nesigurnost, a vrsta mobitela koji posjeduju postaje svojevrsni statusni simbol, zaključuje Orban.

O tome kakve su navike mladih u Hrvatskoj u pogledu korištenja mobilnih telefona, pokazalo je istraživanje tima Filozofskog fakulteta u Splitu iz 2012. godine. Prema tom istraživanju, svaki četvrti srednjoškolac i student ima više od jednog mobitela, njih gotovo 70 posto mobitelom se služi dulje od pet godina, a 13,2 posto dulje od 10 godina. Na mobilnu telefoniju mjesečno potroše u prosjeku 159 kuna, a mobitel im služi u prvom redu za socijalne kontakte, zabavu, chatanje s prijateljima, slušanje glazbe, fotografiranje i igranje igrica.

Je li zračenje mobitela zaista opasno?

Izvorni tekst objavljen 8.5.2015. na stranicama portala Ordinacija.hr

Može li dugotrajno korištenje mobitela zaista dovesti do teških bolesti, kao što su tumor mozga ili problemi reporoduktivnih organa?

Bez mobitela ne možemo, to je istina koju smo si spremni priznati. Nagađamo da njihovo dugotrajno korištenje nije zdravo, no jesmo li spremni priznati u kojoj mjeri? Mnogo smo puta čuli kako njihovo zračenje može izazvati tumor mozga ili probleme sa začećem, ali što kažu stručnjaci i istraživanja?

"O zračenju mobitela sve se više govori kao štetnom utjecaju, koji je i Svjetska zdravstvena organizacija 2011.godine uvrstila među karcinogene čimbenike koji dugotrajnim korištenjem, kumulirajući svoje učinke mogu dovesti do povećanog rizika obolijevanja od pojednih bolesti. U svijetu su već provedena istraživanja koja su pokazala veću učestalost pojave nekih oboljenja kod ljudi koji su desetak i više godina koristili mobilne uređaje kao npr. karcinoma mozga, parotidne (zaušne) žijezde.

Sanja Škrnički Kršek,
dr. med

Kod muškaraca koji svoje mobitele dugi niz godinanose u džepu hlača nađena je i rendgenskim snimanjem potvrđena smanjena gustoća kostiju zdjelice, a sve više se govori i štetnom utjecaju na reproduktivne organe. Iako ne postoje za sada istraživanja provedena kod djece, pretpostavka je da je štetni utjecaj zračenja mobitela kod njih i puno veći s obzirom na 'plastičnost' mozga", objasnila je Sanja Škrnički Kršek, dr. med, specijalist obiteljske medicine.

Primjerice, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) ustvrdila je kako postoji "ograničeni broj dokaza da mobiteli mogu uzrokovati gliom i akustični neurom [vrste raka mozga]", te kako je važno poduzeti pragmatične korake kako bi se smanjila izloženost mobilnim uređajima. Međutim, ovo bi upozorenje moglo biti izdano prekasno, s obzirom da je potrebno 15 do 20 godina kako bi se razvio primarni rak. Istraživanje, koje je proveo 31 znanstvenik iz 14 zemalja, pokazalo je kako je pojava glioma bila 72 posto veća kod osoba koje su koristile mobitele 15 minuta dnevno.

"Ovo istraživanje pokazuje kako su revni korisnici izloženi najvećem riziku te da je prisutno veliko povećanje rizika od raka mozga zbog samo 15 minuta telefoniranja na mobitelu. Petnaest minuta više nije puno. Mnogi od nas svakodnevno koriste telefone za dulje razgovore. Ako su indikacije ovog istraživanja točne, ona su mobiteli potencijalne tempirane bombe", objasnio je Graham Lamburn, tehnički menadžer nezavisnog regulacijskog tijela Powerwatch, komentirajući rezultate studije WHO-a.

"Pojedine europske zemlje čak razmatraju zabranu upotrebe mobitela u školama. Nedvojbeno je da štetni utjecaj postoji, ali pitanje koliko razmišljamo o njemu u svakodnevnom korištenju i koliko će još vremena proći prije nego što vidimo stvarne posljedice. Preporuke postoje već i od samih proizvođača pojednih uređaja koje jasno navode na kolikoj udaljenosti je potrebno držati uređaj od tijela", tvrdi dr. Škrnički Kršek.

Djeca koja koriste mobitel su 5 puta sklonija tumoru mozga

S mobitelima - pametno!

S ozbirom da su mobiteli neizostavni dio našeg svakodnevnog života i da ih je nemoguće izbjeći, dr. Škrnički Kršek savjetuje: neka vaši razgovori budu što je moguće kraći, ne držite mobitel na uhu dok čekate uspostavu poziva (postoje istraživanja koja govore da je utjecaj štetnog zračenja u tim trenucima najveći), ne držite noću mobitel pored glave, gasite WI–FI, ne dajte djeci mobitel kao zamjenu za igračke, ne stvaljajte djeci mobitel na uho, kada s nekim razgovoraju upplite i stavite ga radije na zvučnik, držeći mobitel što dalje od djetetova glave.

Je li zračenje mobitela uistinu opasno? Pitali smo stručnjake

Razgovor o potencijalnoj opasnosti mikrovalnog zračenja s dr. Kurtom Straifom iz Svjetske zdravstvene organizacije i dr. Joelom Moskowitzom, ravnateljem kalifornijskog Centra za obitelj i sigurnost zajednice.

Digital Trends, 21.4.2015.

"Čini se sve vjerojatnijim da su mobiteli (ovih dana se govori o pametnim telefonima) štetni u smislu rizika od karcinoma, posebno glave i vrata", kaže Joel M. Moskowitz, direktor Centra za obitelj i zdravlje zajednice na Sveučilištu u Kaliforniji u Berkeleyu. "Mnogi znanstvenici slažu se u stajalištu da je radiofrekvencijsko zračenje vjerojatno kancerogeno zbog novog istraživanja nastalog 2011. godine."

To je bila godina kada je Svjetska zdravstvena organizacija putem svoje Međunarodne agencije za istraživanje karcinoma, klasificirala RF-EM polja kao "moguće kancerogene za ljude." Panel od 31 stručnih znanstvenika iz 14 različitih zemalja zaključio je da radiofrekvencijsko zračenje, emitirano iz mobitela i ostalih bežičnih uređaja trebaju biti smješteni u skupinu 2B uz prilično dugačak popis drugih tvari (olovo, kava, nikal, benzin).

No, je li to dosta tako opasno? Unatoč strastvenim pogledima mnogih stručnjaka, drugi su uvjereni da je rizik prenapuhan ili barem nerado gurnut k otvorenim društvenim promjenama. Dakle, treba li se bojati? Pitali smo nekoliko stručnjaka kako bismo saznali istinu.

Neovisna istraživanja pokazuju opasnost

Zračenje mobitela koje je klasificirano je kao "moguće kancerogeno" temelji se na poveaćnom riziku od glioma, najčešćeg oblika tumora mozga, ali ono je jako povezano i s drugom vrstom tumora - benignim akustičnim neuromom. Mnogo raspoloživih dokaza dolazi iz 2011. godine iz niza studija poznatih kao Interfon studije, koje je dijelom financirala bežična komunikacijska industrija.

"Pratim istraživanja pet godina, dokaz učinka postaje sve jači", rekao je Moskowitz za Digital Trends. "Ovo je možda dijelom i zbog toga što su nove studije neovisne, ne financira ih bežična industrija."




2006. godine, Henry Lai, profesor na Sveučilištu u Washingtonu analizirao je sve raspoložive studije o zračenju mobitela od 1990. do 2006. godine. Utvrdio je da je 50% od 236 studija pokazalo biološki učinak radiofrekvencijskog zračenja, ali kada je ih je razdijelio na one koje su samostalno financirane i one koje financira bežična industrija, otkrio je podjelu na 70-30.

"Čak i ako prihvatite sve studije industrije, još uvijek završite s 50-50", rekao je Lai Seattle Magazinu 2011. "Kako može 50% sve biti smeće? Ljudi uvijek počnu s tvrdnjom 'stotine studija je napravljeno na ovu temu, ali učinak nije pronađen" - ta izjava stvara zabludu.

U prilog tome govori i objava da industrija ne može dobiti osiguranje od odgovornosti za mobilne uređaje. Neki ljudi unutar industrije osiguranja smatraju da postoji realna opasnost od vala tužbi vezanih uz tumore mozga i drugih uzrokovanih zbog mobitela, tijekom sljedećih nekoliko desetljeća. Osiguravajuća grupa Swiss Re uključuje "nepredvidive posljedice elektromagnetskih polja", u svom izvješću o uočavanju rizika.

Vlade se prave slijepe na to, oni su ili neznalice ili poricatelji", kaže Moskowitz. "U sklopu je neznanje, ali dijelom one trpe pritisak industrije. To je jednostavno previše isplativo, oko šestine računa mobitela u SAD-u ide k vlasti u obliku pristojbi ili poreza."

Moramo li svi naše glave držati u pijesku? To je kontroverzna tema i teško je dobiti konačne odgovore. Odlučili smo razgovarati s dr. Kurtom Straifom, voditeljem programa Svjetske zdravstvene organizacije koja je klasificirala RF elektromagnetska polja "moguće kancerogenim" davne 2011. godine. I u Straifovim očima, situacija je mutna.

"Nismo sigurni uzrokuje li to karcinom ili ne. Napravili smo gotovo 1000 različitih procjena", kaže dr. Straif za Digital Trends. To zasigurno izaziva najviše kontroverzi između znanstvenika koji kažu da znaju da je uzrok karcinom i onih koji kažu da nikada ne može izazvati karcinom."

IARC-ov program monografije na čijem je čelu Straif formiran je uz potporu WHO-a i UN-a, na zahtjev država članica. Traži se da se identificiraju tvari i okolnosti za koje se zna uzrokuju karcinom kod ljudi, a da bi te informacije bile dostupne za pervenciju karcinoma.

Neovisna savjetodavna skupina predlaže teme i skupina koja izrađuje monografije odlučuje čemu će posvetiti vrijeme. Stručnjaci proučavaju sva objavljena istraživanja, identificiraju najbolje stručnjake u svijetu za svaku temu, izrađuju nacrte, a nakon 8 dana održava se sastanak gdje se klasificira svaki mogući kancerogen te se stvaraju monografije.

"Monografije su najmjerodavniji program u identifikaciji opasnosti od karcinoma, sagledavaju se svi aspekti izloženosti u okolišu. Provodi se vrlo stroga politika kako bi se isključio sukob interesa" objašnjava Straif. "Nije dobro da se znanstvenici povezani s industrijom i s druge strane znanstvenici s vrlo jakom vezom s grupama koje nešto zagovaraju služe radnom skupinom."

On ističe da, iako je Interfon studija djelomično financirana od strane telekomunikacijske industrije, postoji vrlo stroga kontrola pod nadzorom Saveza za međunarodnu kontrolu karicnoma. "Nisam osjetio snažna orkestrirana nastojanja da se utječe na ishod susreta 2011. godine", rekao je.

Sa sigurnošću možemo reći da je IARC-ova grupa nepristrana. Tu nema kontroverzi. Uzmite za primjer nedavnu klasifikaciju glifosata, glavnog kemijskog sastava pesticida Rounduo - kao "vjerojatno kancerogeno", potez koji je izazvao gnjev u Monsantu, proizvođaču tog pesticida. Glifosat je u skupini 2A, to je još jedan korak do grupe 1 "kancerogeno za ljude". Radiofrekvencija EMF zračenja je smještena u skupinu 2B i uglavnom se temelji na studijima na mobitelima. Dakle, što klasifikacija "moguće kancerogeno" zapravo znači?

To znači da postoje znanstveni dokazi, u ovom slučaju ograničeni dokazi iz studija na ljudima, da bi to moglo izazvati rak kod ljudi" kaže Straif. "Tu su i ograničeni dokazi iz istraživanja na životinjama, ali tu su slabi mehanicistički podaci. Te tri stvari zajedno dovode do procjene da je možda kanceogeno."

Trenutno ne postoji čvrst plan za ponovno odlučivanje o RF-EMF frekvencijama, ali dr. Straif kaže da bi IARC-ova skupina mogla dati prioritet dokazima na radaru.

"Znajući o studijama koje su objavljene od 2011. mislim da su epidemiološki dokazi još uvijek ograničeni" kaže dr. Straif, što je jasno da je to njegovo osobno mišljenje, a ne mišljenje IARC-ove skupine. "To se nije promijenilo ni u jednom ni u drugom smjeru. Postoji mnogo različitih znanstvenih skupina. Neki misle u novim publikacijama da bi se rezultat trebao klasificrati u grupi 1, poznati ljudski kancerogen. Ne mislim da bi ove studije trebale promijeniti trenutnu ukupnu ocjenu 2B."

Koliko smartphone može povećati rizik od tumora mozga?

Od 1975. godine jasno je da vrlo niska izloženost mikrovalovima može stvoriti krvno-moždane barijere. To je evoluiralo s većim molekulama iz tkiva mozga", objašnjava Moskowitz. "Većina ljudi danas ima oko 100 toksina u sastavu krvi u bilo kojem trenutku u vremenu. Neki od tih toksina mogu biti u stanju prodrijeti u tkivo mozga u prisutnosti niskoj izloženosti Wi-Fi, mobitela, baznih stanica, bežičnih baby monitora i bežičnih pametnih mjerača. Ipak, to je teško staviti u kontekst rizika.

Vrijedno je spomena da radio-frekvencijska elektromagnetska polja nisu samo proizvod mobitela. Straif je objasnio da su Wi-Fi i Bluetooth u istoj kategoriji, ali većina dokaza iskorištenih u IARC-ovoj klasifikaciji "moguće kancerogeno" dolazi iz studija na mobitelima.

Ako mislite u smislu razine izloženosti Wi-Fi uređajima ili Bluetoothu, to su reda veličine niže, rekao je Straif.

Švedski onkolog dr. Lennart Hardell uvjeren je u kancerogeno djelovanje, te je jedan od rijetkih znanstvenika koji su proveli dugoročne neovisne studije. On sugerira da je rizik od razvoja karcinoma mozga tri puta veći nakon 25 godina korištenja mobitela. No, što to zapravo znači?

Prema Nacionalnom institutu za rak, 5 od 100.000 Amerikanaca mlađih pd 65 godina oboljelo je od tumora mozga između 2006. i 2010. godine (šanse na oko 0.005 posto dijagnosticiranih). Ako se ta stopa utrostruči, što bi bilo 15 na 100.000 ljudi, šansa je 0.015 posto.

Rizik od tumora mozga nakon 10 godina otprilike je udvostručen, zaključuje Moskowitz. "Studije su pokazale da rizik od razvoja tumora na glavi postoji uglavnom na strani na kojoj se telefon koristi."

Američka udruga za tumore mozga uputila nas je na kontakt s dr. Barnoltz-Sloan. Ona umanjuje uzročnu vezu između tumora mozga i mobitela.

"Volljela bih da smo našli faktor rizika za tumore mozga kao što su pušenje za rak pluća, tako da bismo mogli savjetovati pacijente i njihove obitelji, kaže dr. Barnholtz-Sloan. "Ali nismo otkrili još jednom".

IARC stavlja broj slučajeva raka pluća na oko 40 od 100.000 za Sjevernu Ameriku. Najnoviji podaci iz Središnjeg registra za tumore mozga govore da je stopa incidencije novodijagnosticiranih malignih tumora mozga u SAD-u 7,25 na 100.000. Službena definicija rijetkog karcinoma u SAD-u je nešto što utječe na manje od 15 od 100.000 ljudi svake godine.

"Trenutni dokazi o povezanosti između korištenja mobitela i rizika tumora na mozgu su neuvjerljivi", rekla je Barnholtz-Sloan. "Neke studije pokazale su pozitivne asocijacije, a neke negativne. Pozitivne studije pokazuju da je rizik od 1.5 do 2.0 što je malo u odnosu na odnos između pušenja i raka pluća, stoga više drugih čimbenika mora biti uključeno u objašnjavanje rizika od tumora na mozgu. Kada uzmemo činjenicu da se mobiteli koriste 20 godina, ako su oni uistinu glavni faktor rizika za tumore, očekivali bismo porast dijagnoza tumora mozga, ali postotci dijagnoza su relativno stabilni."

Teško je znati koliko bismo trebali biti zabrinuti o tim rizicima. Ne vidim takve očite povezanosti koje postoje između pušenja i raka pluća, na primjer, gdje CDC procjenjuje da pušači imaju 15 do 30 puta veću vjerojatnost da će dobiti rak pluća od nepušača. Ali, mi također nemamo toliko istraživanja na izlaganju mobitelima, a znamo da uporaba dramatično raste. Mnogi od nas namjeravaju koristiti mobitele sljedećih 50 godina i dulje. Bilo bi lijepo znati da su na sigurnom.

Mislim da su rezultati neuvjerljivi, kaže dr. Barnholtz-Sloan.

Službeni stav

Unatoč godinama istraživanja, čini se da još uvijek ne znamo sa sigurnošću uzrokuju li mobiteli rak. Mnoge službene ustanove jasno tvrde da to nije dokazano, ali mogućnost ne isključuju.

FCC: FCC kaže "nema znanstvenih dokaza koji potvrđuju da uporaba bržičnih telefona može dovesti do karcinoma ili raznih drugih problema, uključujući glavobolje, vrtoglavice, gubitak pamćenja. Međutim, organizacije u SAD-u i inozemstvu tvrde suprotno u istraživanjima i ispitivanjima o mogućim zdravstvenim učincima vezanim za korištenje bežičnih telefona."

CDC: CDC tvrdi "nema znanstvenih dokaza koji daju jasan odgovor na to pitanje. Neke organizacije preporučuju oprez u korištenju mobitela. Potrebno je više istraživanja prije nego ćemo znati uzrokuje li korištenje mobitela zdravstvene posljedice".

Nacionalni institut za tumore kaže da "istraživanja do sada nisu pokazala dosljednu vezu između korištenja mobitela i raka mozga, živaca ili drugih tkiva glave i vrata. Potrebno je više istraživanja, jer se mobilna tehnologija koju ljudi koriste brzo mijenja".

Više zdravstvenih opasnosti od mobitela

"Ovo je sve što sada znamo", kaže Straif, dodajući: "Što znamo danas, to nije nužno cjelovita slika." S duhanom, jedini jasni dokaz povezan je s rakom pluća, ali svaki put se preisputuju dodatni uzroci. To ne mora nužno biti slučaj za mobitele, ali to je moguće.

Tumor mozga nije jedini rizik koji je povezan s produljenom uporabom mobitela. Tu su studije koje upotrebu mobitela povezuju s tumorom žlijezda slinovnica i tumorom štitne žlijezde. Postoji sve više dokaza o povezanosti s neurološkim poremećajima i neurodegenerativnim ulincima, a to može negativno utjecati na plodnost. Neki znanstvenici su čak sugerirali da je porast slučajeva ADHD i autizma mogu biti povezani s porastom upotrebe mobitela.

Sve veći je broj ljudi koji su također samodijagnosticirali elektromagnetsku preosjetljivost, koja je povezana s dugim popisom simptoma i navodno je potaknuta blizinom mobitela i drugih elektromagnetskih polja. To nije prepoznato kao zdravstveno stanje, a bilo je studija i s pozitivnim i negativnim rezultatima.

Bilo da je pravi uzrok ili ne, bolesnicima svakako vjerujem. Popularna znanost skreće pozornost na zanimljiv dio u mjestu Green Bank u Zapadnoj Virginiji gdje postoji rastuća elektrosenzitivna zajednica koja se ondje preselila jer je grad u srcu Nacionalne Radio mirne zone.

No, tehnologija je sve sigurnija, zar ne?

"Znamo da je s novom tehnologijom, treće i četvrte generacije, izlaganje u smislu neionizirajućeg zračenja smanjeno za red veličine", rekao je Straif. "Ukupni se trend za izlaganje u minuti smanjio. Međutim, u isto vrijeme, vrijeme razgovora na telefonu za prosječnog čovjeka je povećano."

Moskowitz se ne slaže.

"Nemamo naznaka da je 3G ili 4G sigurniji, i u stvari, preliminarno istraživanje sugerira da to može biti još više štetno", kaže on.

Dio problema je da standardi koji su trenutno na snani u vezi s emisijama izlaganja radio valovima nikada nisu dizajnirani s mobitelima na mozgu.

"Aktualni federalni standardi i međunarodne smjernice su peviše visoki. Razvili su zaštitu od toplinskih učinaka, ali većina studija pokazuju ne-toplinske učinke" kaže Moskowitz. "Oni se očito trebaju revidirati. Mnogi stručnjaci pozivaju na reviziju."

Možete provjeriti SAR (specifičnu apsorpcijsku vrijednost) ocjenu za svoj telefon. Proizvođači moraju javno objavljivati te informacije. Ovdje su Appleovi podaci izloženosti RF za iPhone 6 kao primjer. To govori o količini zračenja koja se apsorbira u vašem tijelu kada koristite uređaj.

Neke zemlje ovo uzimaju za prijetnju mnogo ozbiljnije od drugih zemalja. Belgija je donijela zakon koji prisiljava proizvođače i prodavače da vidljivo prikažu SAR vrijednost za svaki uređaj. Zemlja je također zabranila prodaju ili oglašavanje mobitela djeci do dobi od 7 i pol godina. Francuska je nedavno donijela slične zakone, uključujući zabranu Wi-Fi u vrtićima i uvođenje ograničenja u školama za djecu do 11 godina.

Što možete učiniti ako ste zabrinuti?

"Ako ste zabrinuti i želite poduzeti neke korake kako bi se smanjila izloženost, postoje jednostavni načini kako to napraviti" kaže Straif. "Na primjer, koristite handsfree komplete, što drastično smanjuje izloženost mozga, ili razgovarajte manje preko telefona."

Postoji nekoliko očitih mjera opreza koje možete poduzeti ako želite smanjiti izloženost i rizik, ali se uglavnom odnose na nekorištenje telefona.

- Ograničite količinu vremena tijekom kojeg ćete koristiti svoj telefon
- Nemojte držati telefon pokraj kreveta noću
- Uključite zrakoplovni način rada ili isključite mobitel kada ga ne trebate
- Nemojte nositi telefon blizu tijela
- Nemojte ga držati na glavi, koristite slušalice za pozive

"Smanjenjem našeg izlaganja značajno je moguće i da će se vjerojatno učiniti mnogo kako bi se smanjio javni zdravstveni teret" kaže Moskowitz.

Buduća istraživanja i odgovori

"Ono što mi stvarno trebamo su bolje epdemiološke studije", kaže Straif. "Idealne kohortne studije koje idu od izloženosti raka, umjesto case-control studija u kojima smo odabrali ljude s rakom i pokušali procijeniti svoje izlaganje retroaktivno. Takve kohortne studije, mogu, na primjer, iskoristiti objektivne podatke od davatelja usluga o korištenju mobilnih telefona, tako da će se dobiti puno bolja slika o stvarnoj uporabi. Ove studije su u tijeku, ali treba mnogo vremena." Za neke ljude, dokazi se ne mogu dobiti tako brzo.

"Ljudi vole te uređaje. Oni su sjajni uređaji iz niza razloga; Ljudi ne žele vjerovati da im oni vjerojatno mogu prouzročiti štetu", kaže Moskowotz. "Elita u javnom zdravstvu u SAD-u je u poricanju, ali samo je pitanje kada će se ovo pitanje vratiti i ugristi nas."

Izvorni tekst: Digital Trends, 21.4.2015.

Smanjite izloženost štetnom zračenju mobitela - 10 jednostavnih savjeta

Foto: blog.myskin.com

Da bismo sami smanjili potencijalno štetnu osobnu izloženost zračenju mobilnih telefona i rizik od razvoja tumora na mozgu sveli na minimum, treba obratiti pozornost na način korištenja mobitela. Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetskog zračenja (HUZEZ) građanima tako savjetuje:

1. Ne prislanjati mobitel uz glavu prije uspostave poziva
2. Koristiti zvučnik ili žičane slušalice (kad god je to moguće)
3. Izbjegavati razgovor uz slabi signal mobilne mreže (zbog veće radijacije mobitela)
4. Birati modele sa što nižom vrijednošću specifične apsorpcije (SAR)
5. Izbjegavati nošenje uz tijelo
6. Ne držati mobitel uz glavu za vrijeme spavanja (ne koristiti ga kao budilicu)
7. Umjesto govornih poziva prednost davati korištenju tekstualnih poruka (SMS, mail, chat..)
8. Kad je to moguće, prednost davati korištenju Wi-Fi mreža u odnosu na mobilne (povezivanje u pravilu traje kraće)
9. Kod duljih razgovora mijenjati stranu glave
10. Izbjegavati telefoniranje u malom prostoru (lift, automobil...)

Izvor: Direktno.hr