Razgovor o potencijalnoj opasnosti mikrovalnog zračenja s dr. Kurtom Straifom iz Svjetske zdravstvene organizacije i dr. Joelom Moskowitzom, ravnateljem kalifornijskog Centra za obitelj i sigurnost zajednice.
Digital Trends, 21.4.2015.
Digital Trends, 21.4.2015.
"Čini se sve vjerojatnijim da su mobiteli (ovih dana se govori o pametnim telefonima) štetni u smislu rizika od karcinoma, posebno glave i vrata", kaže Joel M. Moskowitz, direktor Centra za obitelj i zdravlje zajednice na Sveučilištu u Kaliforniji u Berkeleyu. "Mnogi znanstvenici slažu se u stajalištu da je radiofrekvencijsko zračenje vjerojatno kancerogeno zbog novog istraživanja nastalog 2011. godine."To je bila godina kada je Svjetska zdravstvena organizacija putem svoje Međunarodne agencije za istraživanje karcinoma, klasificirala RF-EM polja kao "moguće kancerogene za ljude." Panel od 31 stručnih znanstvenika iz 14 različitih zemalja zaključio je da radiofrekvencijsko zračenje, emitirano iz mobitela i ostalih bežičnih uređaja trebaju biti smješteni u skupinu 2B uz prilično dugačak popis drugih tvari (olovo, kava, nikal, benzin).
No, je li to dosta tako opasno? Unatoč strastvenim pogledima mnogih stručnjaka, drugi su uvjereni da je rizik prenapuhan ili barem nerado gurnut k otvorenim društvenim promjenama. Dakle, treba li se bojati? Pitali smo nekoliko stručnjaka kako bismo saznali istinu.
Neovisna istraživanja pokazuju opasnost
Zračenje mobitela koje je klasificirano je kao "moguće kancerogeno" temelji se na poveaćnom riziku od glioma, najčešćeg oblika tumora mozga, ali ono je jako povezano i s drugom vrstom tumora - benignim akustičnim neuromom. Mnogo raspoloživih dokaza dolazi iz 2011. godine iz niza studija poznatih kao Interfon studije, koje je dijelom financirala bežična komunikacijska industrija.
"Pratim istraživanja pet godina, dokaz učinka postaje sve jači", rekao je Moskowitz za Digital Trends. "Ovo je možda dijelom i zbog toga što su nove studije neovisne, ne financira ih bežična industrija."
2006. godine, Henry Lai, profesor na Sveučilištu u Washingtonu analizirao je sve raspoložive studije o zračenju mobitela od 1990. do 2006. godine. Utvrdio je da je 50% od 236 studija pokazalo biološki učinak radiofrekvencijskog zračenja, ali kada je ih je razdijelio na one koje su samostalno financirane i one koje financira bežična industrija, otkrio je podjelu na 70-30.
"Čak i ako prihvatite sve studije industrije, još uvijek završite s 50-50", rekao je Lai Seattle Magazinu 2011. "Kako može 50% sve biti smeće? Ljudi uvijek počnu s tvrdnjom 'stotine studija je napravljeno na ovu temu, ali učinak nije pronađen" - ta izjava stvara zabludu.
U prilog tome govori i objava da industrija ne može dobiti osiguranje od odgovornosti za mobilne uređaje. Neki ljudi unutar industrije osiguranja smatraju da postoji realna opasnost od vala tužbi vezanih uz tumore mozga i drugih uzrokovanih zbog mobitela, tijekom sljedećih nekoliko desetljeća. Osiguravajuća grupa Swiss Re uključuje "nepredvidive posljedice elektromagnetskih polja", u svom izvješću o uočavanju rizika.
Vlade se prave slijepe na to, oni su ili neznalice ili poricatelji", kaže Moskowitz. "U sklopu je neznanje, ali dijelom one trpe pritisak industrije. To je jednostavno previše isplativo, oko šestine računa mobitela u SAD-u ide k vlasti u obliku pristojbi ili poreza."
Moramo li svi naše glave držati u pijesku? To je kontroverzna tema i teško je dobiti konačne odgovore. Odlučili smo razgovarati s dr. Kurtom Straifom, voditeljem programa Svjetske zdravstvene organizacije koja je klasificirala RF elektromagnetska polja "moguće kancerogenim" davne 2011. godine. I u Straifovim očima, situacija je mutna.
"Nismo sigurni uzrokuje li to karcinom ili ne. Napravili smo gotovo 1000 različitih procjena", kaže dr. Straif za Digital Trends. To zasigurno izaziva najviše kontroverzi između znanstvenika koji kažu da znaju da je uzrok karcinom i onih koji kažu da nikada ne može izazvati karcinom."
IARC-ov program monografije na čijem je čelu Straif formiran je uz potporu WHO-a i UN-a, na zahtjev država članica. Traži se da se identificiraju tvari i okolnosti za koje se zna uzrokuju karcinom kod ljudi, a da bi te informacije bile dostupne za pervenciju karcinoma.
Neovisna savjetodavna skupina predlaže teme i skupina koja izrađuje monografije odlučuje čemu će posvetiti vrijeme. Stručnjaci proučavaju sva objavljena istraživanja, identificiraju najbolje stručnjake u svijetu za svaku temu, izrađuju nacrte, a nakon 8 dana održava se sastanak gdje se klasificira svaki mogući kancerogen te se stvaraju monografije.
"Monografije su najmjerodavniji program u identifikaciji opasnosti od karcinoma, sagledavaju se svi aspekti izloženosti u okolišu. Provodi se vrlo stroga politika kako bi se isključio sukob interesa" objašnjava Straif. "Nije dobro da se znanstvenici povezani s industrijom i s druge strane znanstvenici s vrlo jakom vezom s grupama koje nešto zagovaraju služe radnom skupinom."
On ističe da, iako je Interfon studija djelomično financirana od strane telekomunikacijske industrije, postoji vrlo stroga kontrola pod nadzorom Saveza za međunarodnu kontrolu karicnoma. "Nisam osjetio snažna orkestrirana nastojanja da se utječe na ishod susreta 2011. godine", rekao je.
Sa sigurnošću možemo reći da je IARC-ova grupa nepristrana. Tu nema kontroverzi. Uzmite za primjer nedavnu klasifikaciju glifosata, glavnog kemijskog sastava pesticida Rounduo - kao "vjerojatno kancerogeno", potez koji je izazvao gnjev u Monsantu, proizvođaču tog pesticida. Glifosat je u skupini 2A, to je još jedan korak do grupe 1 "kancerogeno za ljude". Radiofrekvencija EMF zračenja je smještena u skupinu 2B i uglavnom se temelji na studijima na mobitelima. Dakle, što klasifikacija "moguće kancerogeno" zapravo znači?
To znači da postoje znanstveni dokazi, u ovom slučaju ograničeni dokazi iz studija na ljudima, da bi to moglo izazvati rak kod ljudi" kaže Straif. "Tu su i ograničeni dokazi iz istraživanja na životinjama, ali tu su slabi mehanicistički podaci. Te tri stvari zajedno dovode do procjene da je možda kanceogeno."
Trenutno ne postoji čvrst plan za ponovno odlučivanje o RF-EMF frekvencijama, ali dr. Straif kaže da bi IARC-ova skupina mogla dati prioritet dokazima na radaru.
"Znajući o studijama koje su objavljene od 2011. mislim da su epidemiološki dokazi još uvijek ograničeni" kaže dr. Straif, što je jasno da je to njegovo osobno mišljenje, a ne mišljenje IARC-ove skupine. "To se nije promijenilo ni u jednom ni u drugom smjeru. Postoji mnogo različitih znanstvenih skupina. Neki misle u novim publikacijama da bi se rezultat trebao klasificrati u grupi 1, poznati ljudski kancerogen. Ne mislim da bi ove studije trebale promijeniti trenutnu ukupnu ocjenu 2B."
Koliko smartphone može povećati rizik od tumora mozga?
Od 1975. godine jasno je da vrlo niska izloženost mikrovalovima može stvoriti krvno-moždane barijere. To je evoluiralo s većim molekulama iz tkiva mozga", objašnjava Moskowitz. "Većina ljudi danas ima oko 100 toksina u sastavu krvi u bilo kojem trenutku u vremenu. Neki od tih toksina mogu biti u stanju prodrijeti u tkivo mozga u prisutnosti niskoj izloženosti Wi-Fi, mobitela, baznih stanica, bežičnih baby monitora i bežičnih pametnih mjerača. Ipak, to je teško staviti u kontekst rizika.
Vrijedno je spomena da radio-frekvencijska elektromagnetska polja nisu samo proizvod mobitela. Straif je objasnio da su Wi-Fi i Bluetooth u istoj kategoriji, ali većina dokaza iskorištenih u IARC-ovoj klasifikaciji "moguće kancerogeno" dolazi iz studija na mobitelima.
Ako mislite u smislu razine izloženosti Wi-Fi uređajima ili Bluetoothu, to su reda veličine niže, rekao je Straif.
Švedski onkolog dr. Lennart Hardell uvjeren je u kancerogeno djelovanje, te je jedan od rijetkih znanstvenika koji su proveli dugoročne neovisne studije. On sugerira da je rizik od razvoja karcinoma mozga tri puta veći nakon 25 godina korištenja mobitela. No, što to zapravo znači?
Prema Nacionalnom institutu za rak, 5 od 100.000 Amerikanaca mlađih pd 65 godina oboljelo je od tumora mozga između 2006. i 2010. godine (šanse na oko 0.005 posto dijagnosticiranih). Ako se ta stopa utrostruči, što bi bilo 15 na 100.000 ljudi, šansa je 0.015 posto.
Rizik od tumora mozga nakon 10 godina otprilike je udvostručen, zaključuje Moskowitz. "Studije su pokazale da rizik od razvoja tumora na glavi postoji uglavnom na strani na kojoj se telefon koristi."
Američka udruga za tumore mozga uputila nas je na kontakt s dr. Barnoltz-Sloan. Ona umanjuje uzročnu vezu između tumora mozga i mobitela.
"Volljela bih da smo našli faktor rizika za tumore mozga kao što su pušenje za rak pluća, tako da bismo mogli savjetovati pacijente i njihove obitelji, kaže dr. Barnholtz-Sloan. "Ali nismo otkrili još jednom".
IARC stavlja broj slučajeva raka pluća na oko 40 od 100.000 za Sjevernu Ameriku. Najnoviji podaci iz Središnjeg registra za tumore mozga govore da je stopa incidencije novodijagnosticiranih malignih tumora mozga u SAD-u 7,25 na 100.000. Službena definicija rijetkog karcinoma u SAD-u je nešto što utječe na manje od 15 od 100.000 ljudi svake godine.
"Trenutni dokazi o povezanosti između korištenja mobitela i rizika tumora na mozgu su neuvjerljivi", rekla je Barnholtz-Sloan. "Neke studije pokazale su pozitivne asocijacije, a neke negativne. Pozitivne studije pokazuju da je rizik od 1.5 do 2.0 što je malo u odnosu na odnos između pušenja i raka pluća, stoga više drugih čimbenika mora biti uključeno u objašnjavanje rizika od tumora na mozgu. Kada uzmemo činjenicu da se mobiteli koriste 20 godina, ako su oni uistinu glavni faktor rizika za tumore, očekivali bismo porast dijagnoza tumora mozga, ali postotci dijagnoza su relativno stabilni."
Teško je znati koliko bismo trebali biti zabrinuti o tim rizicima. Ne vidim takve očite povezanosti koje postoje između pušenja i raka pluća, na primjer, gdje CDC procjenjuje da pušači imaju 15 do 30 puta veću vjerojatnost da će dobiti rak pluća od nepušača. Ali, mi također nemamo toliko istraživanja na izlaganju mobitelima, a znamo da uporaba dramatično raste. Mnogi od nas namjeravaju koristiti mobitele sljedećih 50 godina i dulje. Bilo bi lijepo znati da su na sigurnom.
Mislim da su rezultati neuvjerljivi, kaže dr. Barnholtz-Sloan.
Službeni stav
Unatoč godinama istraživanja, čini se da još uvijek ne znamo sa sigurnošću uzrokuju li mobiteli rak. Mnoge službene ustanove jasno tvrde da to nije dokazano, ali mogućnost ne isključuju.
FCC: FCC kaže "nema znanstvenih dokaza koji potvrđuju da uporaba bržičnih telefona može dovesti do karcinoma ili raznih drugih problema, uključujući glavobolje, vrtoglavice, gubitak pamćenja. Međutim, organizacije u SAD-u i inozemstvu tvrde suprotno u istraživanjima i ispitivanjima o mogućim zdravstvenim učincima vezanim za korištenje bežičnih telefona."
CDC: CDC tvrdi "nema znanstvenih dokaza koji daju jasan odgovor na to pitanje. Neke organizacije preporučuju oprez u korištenju mobitela. Potrebno je više istraživanja prije nego ćemo znati uzrokuje li korištenje mobitela zdravstvene posljedice".
Nacionalni institut za tumore kaže da "istraživanja do sada nisu pokazala dosljednu vezu između korištenja mobitela i raka mozga, živaca ili drugih tkiva glave i vrata. Potrebno je više istraživanja, jer se mobilna tehnologija koju ljudi koriste brzo mijenja".
Više zdravstvenih opasnosti od mobitela
"Ovo je sve što sada znamo", kaže Straif, dodajući: "Što znamo danas, to nije nužno cjelovita slika." S duhanom, jedini jasni dokaz povezan je s rakom pluća, ali svaki put se preisputuju dodatni uzroci. To ne mora nužno biti slučaj za mobitele, ali to je moguće.
Tumor mozga nije jedini rizik koji je povezan s produljenom uporabom mobitela. Tu su studije koje upotrebu mobitela povezuju s tumorom žlijezda slinovnica i tumorom štitne žlijezde. Postoji sve više dokaza o povezanosti s neurološkim poremećajima i neurodegenerativnim ulincima, a to može negativno utjecati na plodnost. Neki znanstvenici su čak sugerirali da je porast slučajeva ADHD i autizma mogu biti povezani s porastom upotrebe mobitela.
Sve veći je broj ljudi koji su također samodijagnosticirali elektromagnetsku preosjetljivost, koja je povezana s dugim popisom simptoma i navodno je potaknuta blizinom mobitela i drugih elektromagnetskih polja. To nije prepoznato kao zdravstveno stanje, a bilo je studija i s pozitivnim i negativnim rezultatima.
Bilo da je pravi uzrok ili ne, bolesnicima svakako vjerujem. Popularna znanost skreće pozornost na zanimljiv dio u mjestu Green Bank u Zapadnoj Virginiji gdje postoji rastuća elektrosenzitivna zajednica koja se ondje preselila jer je grad u srcu Nacionalne Radio mirne zone.
No, tehnologija je sve sigurnija, zar ne?
"Znamo da je s novom tehnologijom, treće i četvrte generacije, izlaganje u smislu neionizirajućeg zračenja smanjeno za red veličine", rekao je Straif. "Ukupni se trend za izlaganje u minuti smanjio. Međutim, u isto vrijeme, vrijeme razgovora na telefonu za prosječnog čovjeka je povećano."
Moskowitz se ne slaže.
"Nemamo naznaka da je 3G ili 4G sigurniji, i u stvari, preliminarno istraživanje sugerira da to može biti još više štetno", kaže on.
Dio problema je da standardi koji su trenutno na snani u vezi s emisijama izlaganja radio valovima nikada nisu dizajnirani s mobitelima na mozgu.
"Aktualni federalni standardi i međunarodne smjernice su peviše visoki. Razvili su zaštitu od toplinskih učinaka, ali većina studija pokazuju ne-toplinske učinke" kaže Moskowitz. "Oni se očito trebaju revidirati. Mnogi stručnjaci pozivaju na reviziju."
Možete provjeriti SAR (specifičnu apsorpcijsku vrijednost) ocjenu za svoj telefon. Proizvođači moraju javno objavljivati te informacije. Ovdje su Appleovi podaci izloženosti RF za iPhone 6 kao primjer. To govori o količini zračenja koja se apsorbira u vašem tijelu kada koristite uređaj.
Neke zemlje ovo uzimaju za prijetnju mnogo ozbiljnije od drugih zemalja. Belgija je donijela zakon koji prisiljava proizvođače i prodavače da vidljivo prikažu SAR vrijednost za svaki uređaj. Zemlja je također zabranila prodaju ili oglašavanje mobitela djeci do dobi od 7 i pol godina. Francuska je nedavno donijela slične zakone, uključujući zabranu Wi-Fi u vrtićima i uvođenje ograničenja u školama za djecu do 11 godina.
Što možete učiniti ako ste zabrinuti?
"Ako ste zabrinuti i želite poduzeti neke korake kako bi se smanjila izloženost, postoje jednostavni načini kako to napraviti" kaže Straif. "Na primjer, koristite handsfree komplete, što drastično smanjuje izloženost mozga, ili razgovarajte manje preko telefona."
Postoji nekoliko očitih mjera opreza koje možete poduzeti ako želite smanjiti izloženost i rizik, ali se uglavnom odnose na nekorištenje telefona.
- Ograničite količinu vremena tijekom kojeg ćete koristiti svoj telefon
- Nemojte držati telefon pokraj kreveta noću
- Uključite zrakoplovni način rada ili isključite mobitel kada ga ne trebate
- Nemojte nositi telefon blizu tijela
- Nemojte ga držati na glavi, koristite slušalice za pozive
"Smanjenjem našeg izlaganja značajno je moguće i da će se vjerojatno učiniti mnogo kako bi se smanjio javni zdravstveni teret" kaže Moskowitz.
Buduća istraživanja i odgovori
"Ono što mi stvarno trebamo su bolje epdemiološke studije", kaže Straif. "Idealne kohortne studije koje idu od izloženosti raka, umjesto case-control studija u kojima smo odabrali ljude s rakom i pokušali procijeniti svoje izlaganje retroaktivno. Takve kohortne studije, mogu, na primjer, iskoristiti objektivne podatke od davatelja usluga o korištenju mobilnih telefona, tako da će se dobiti puno bolja slika o stvarnoj uporabi. Ove studije su u tijeku, ali treba mnogo vremena." Za neke ljude, dokazi se ne mogu dobiti tako brzo.
"Ljudi vole te uređaje. Oni su sjajni uređaji iz niza razloga; Ljudi ne žele vjerovati da im oni vjerojatno mogu prouzročiti štetu", kaže Moskowotz. "Elita u javnom zdravstvu u SAD-u je u poricanju, ali samo je pitanje kada će se ovo pitanje vratiti i ugristi nas."
Izvorni tekst: Digital Trends, 21.4.2015.
Nema komentara:
Objavi komentar