Na portalu zg-magazin.com.hr objavljen je članak dr. sc. Nenada Raosa pod naslovom Jesu li mobiteli opasni po zdravlje i podnaslovom Zablude uslijed neznanja kemije.
U tom članku dr. Raos, inače po struci kemičar, navodi da štetni zdravstveni učinci uzrokovani zračenjem mobilnog telefona ne postoje. Identičan zaključak naveden je i u knjižici dr. Raosa i dr. Prlića izdanoj 2003. godine. U njoj se još navodi i:
"Rizik od smrti ili bolesti zbog uporabe mikrovalnih zračenja iz mobitela, mikrovalnih pećnica ili života u blizini baznih antena tako je malen da se ni procijeniti ne može, a opet se tog nesretnog zračenja svi boje." Nadalje: "Unatoč svemu trudu i maru znanstvenika, nije se još uspio pronaći čvrst i pouzdan dokaz da mikrovalno zračenje na ljude djeluje drugačije nego toplinski. Nikakve posljedice po zdravlje nisu utvrđene." "Ne bojte se ni antena ni mobitela!"
Članak objavljen prije nekoliko dana zapravo je sažetak ovih nekoliko rečenica, ali ovaj put dr. Raos navodi i: Nisu pronašli ništa: svi radovi koji su ukazivali na štetnost mobitela pokazali su se pogrešnima jer su autori napravili nekakav propust u istraživanju.
Ovakve izjave rezultat su već unaprijed definiranog stava da štetni zdravstveni učinci ne postoje, a mogu se objasniti selekcijskom pristranošću, jer studije koje ukazuju na štetne zdravstvene učinke imaju propust u istraživanju, a one koje na to ne ukazuju očito nemaju. Takvim izjavama dr. Raos pogrešno informira javnost, a istodobno negira čak i klasifikaciju Svjetske zdravstvene organizacije o mogućoj karcinogenosti radiovalova i mikrovalova, i to isključivo na temelju znanstvenih studija (posebno Interphone i Hardell grupe). Nakon takve klasifikacije, nitko ne može i nema moralno pravo govoriti da mikrovalno zračenje nije štetno, niti da posljedica nakon 30-40 ili više godina neće biti.
Posebno je problematično izjednačavanje zagrijavanja uzrokovanog suncem i zagrijavanja uzrokovanog mikrovalovima, pa tako dr. Raos navodi:
Mobitel izaziva zagrijavanje tkiva na koje je prislonjen. Je li to opasno?
Kad bi to bilo opasno, bilo bi pogibeljno sjediti pokraj tople peći ili se grijati na suncu.
Ovdje je očito zagrijavanje sunca izjednačeno sa zagrijavanjem uzrokovanog mikrovalovima, međutim svatko može napraviti mali eksperiment kako bi se uvjerio u razliku:
Komad maslaca može se staviti na sunce (pa i u konvencionalnu peć), a drugi komad u mikrovalnu pećnicu. Sunčeva toplina maslac zagrijava polako, izvana, i topi ga (zagrijava) prema središtu. Mikrovalna pećnica komad maslaca zagrijava istovremeno i izvana i iznutra. Maslac se zbog toga neće topiti ravnomjerno. Mikrovalovi prodiru dovoljno duboko, pa i do nekih vitalnih organa kao što je primjerice mozak. Sunčeva toplina grije s površine, dok mikrovalna pećnica (odnosno dovoljan intenzitet mikrovalnog zračenja) zagrijava istovremeno i s površine i iznutra. To je samo jedna mala, ali bitna razlika, koja je već dovoljna kako bi se objasnilo da usporedba sunčevog, konvencionalnog i mikrovalnog zagrijavanja nije primjerena.
Dr. sc. Nenad Raos autor je šezdesetak znanstvenih radova. Niti jedan njegov rad ne bavi se utjecajem mikrovalnog zračenja ljude. Nažalost, i u ovom slučaju radi se o nedovoljnom poznavanju materije ili informiranju javnosti s određenim namjerama. Dr. Raos je kemičar, ali nije liječnik ili molekularni biolog koji ima stručno znanje u ovom području, stoga su njegove izjave vrlo pretenciozne i navode na zaključke s kakvim se ne mogu složiti ni najveći autoriteti u području zaštite od elektromagnetskih polja. Nitko osim, čini se, dr. Raosa ne može reći što će biti nakon 30 ili 40 godina svakodnevnog lokalnog "zagrijavanja" mozga, nekog drugog organa ili kronične izloženosti niskim vrijednostima RF-EMP cijelog ljudskog tijela.
Upravo zbog toga, potrebno je promovirati i ponašati se u skladu s načelom predostrožnosti. Takav pristup pojedincima ne odgovara, a nije poznato i zašto u javnosti ne predstave, kada već toliko vole govoriti o mikrovalovima, rezultate hrvatskih znanstvenih istraživanja o netoplinskom djelovanju mikrovalnog zračenja. Jedan ili više takvih radova, članaka ili plakata objave se barem jednom godišnje i dostupni su u bazi CROSBI-ja.
Hrvatskoj javnosti utjecaj mikrovalnog zračenja na ljude trebali bi objašnjavati doktori medicine i/ili osobe koje se bave takvim istraživanjima. Nažalost, oni to iz nekog razloga ne čine, a njihove uloge rado preuzimaju inženjeri tehničkih i/ili prirodoslovnih struka.