Igor Belyaev / Amy Dean / Horst Eger / Gerhard Hubmann / Reinhold Jandrisovits / Markus Kern / Michael Kundi / Hanns Moshammer / Piero Lercher / Kurt Müller / Gerd Oberfeld / Peter Ohnsorge / Peter Pelzmann / Claus Scheingraber / Roby Thill
Sažetak: Kronične bolesti i oboljenja povezana s nespecifičnim simptomima su u porastu. Osim kroničnog stresa u društvenoj i radnoj okolini, fizička i kemijska izloženost kod kuće, na poslu te kod slobodnih aktivnosti uzrokuje ili pridonosi ekološkim okidačima stresa koji zaslužuju pažnju kako liječnika tako i svih ostalih članova zajednice za zdravstvenu skrb.
Neophodno je uzeti u obzir „nove izloženosti“ kao što je utjecaj elektromagnetskog polja (EMP). Liječnici se sve više suočavaju sa zdravstvenim problemima čije uzroke nije moguće identificirati. Analize, empirijska promatranja te izvješća pacijenata jasno ukazuju na interakcije između izloženosti elektromagnetskom zračenju i zdravstvenih problema. Individualna osjetljivost i ekološki faktori često se zanemaruju.
Nove bežične tehnologije i aplikacije uvedene bez procjene sigurnosti glede njihovih zdravstvenih učinaka, potiču nove izazove za medicinu i društvo. Na primjer, pitanje tzv. netoplinskih učinaka i potencijalnih dugoročnih učinaka izloženosti niskim dozama jedva da je ispitano prije uvođenja ovih tehnologija.
Uobičajeni izvori EMP-a uključuju pristupne točke za Wi-Fi rutere i servere, bežične i mobilne telefone uključujući i njihove bazne stanice, Bluetooth uređaje, niskofrekvencijska elektromagnetska polja (ELF) od mrežnih struja, električnih svjetiljaka i žica blizu kreveta i uredskog stola. S jedne strane, postoji snažan dokaz kako dugoročna izloženost određenim elektromagnetskim zračenjima predstavlja faktor rizika za bolesti kao što su neke vrste raka, Alzheimerova bolest i neplodnost u muškaraca. S druge strane, pojavu elektromagnetske hipersenzibilnosti (EHS) sve više priznaju zdravstvene institucije, administratori invaliditeta i socijalni radnici, političari, pa i sudovi.
Preporučujemo kliničko liječenje EHS-a kao dio grupe kroničnih multisistemskih oboljenja (CMI) koja dovode do funkcionalnog oštećenja (EHS), ali ipak priznajući kako osnovni uzrok ostaje okoliš.
U početku, simptomi EHS-a se pojavljuju tek povremeno, ali s vremenom im se može povećati učestalost i intenzitet. Uobičajeni simptomi EHS-a uključuju glavobolje, poteškoće u koncentraciji, probleme spavanja, depresiju, nedostatak energije, umor i simptome slične prehladi. Sveobuhvatna povijest bolesti, koja bi trebala uključivati sve simptome i njihovu pojavu u smislu mjesta i vremena te u kontekstu izloženosti EMP-u, predstavlja ključ dijagnoze.
Izloženost EMP-u može se procijeniti traženjem tipičnih izvora kao što su pristupne točke za Wi-Fi, ruteri i serveri, bežični i mobilni telefoni te mjerenjima kod kuće i na poslu. Jako je važno uzeti u obzir individualnu osjetljivost. Primarna metoda liječenja trebala bi se uglavnom fokusirati na sprečavanje ili smanjenje izloženosti EMP-u tj. smanjenje ili otklanjanje izvora EMP-a kod kuće i na radnom mjestu. Smanjenje izloženosti EMP-u trebalo bi proširiti i na javne prostore kao što su škole, bolnice, javni prijevoz te knjižnice kako bi se osobama s EHS-om omogućila nesmetana uporaba (mjera dostupnosti).
Ako se dovoljno smanji štetna izloženost EMP-u, tijelo se ima priliku oporaviti te će se simptomi EHS-a smanjiti ili čak nestati. Mnogi su primjeri pokazali kako se takve mjere mogu smatrati djelotvornima. I stopa preživljavanja djece s leukemijom ovisi o izloženosti magnetskom polju ELF kod kuće. Kako bi se povećala učinkovitost liječenja, treba se pozabaviti i širokim nizom ostalih ekoloških faktora koji pridonose cjelokupnom opterećenju tijela. Sve što podržava uravnoteženu homeostazu povećat će čovjekovu otpornost na bolest a time i na štetne učinke izloženosti EMP-u.
Ima sve više dokaza kako izloženost EMP-u ima veliki utjecaj na sposobnost oksidativne i nitrosativne regulacije kod pogođenih pojedinaca. Ovo poimanje može također objasniti zašto se razina osjetljivosti na EMP može promijeniti i zašto je tako velik broj simptoma koji se prijavljuju u kontekstu izloženosti EMP-u. Na temelju našeg sadašnjeg shvaćanja, najbolje djeluje pristup liječenju koji minimizira štetne učinke peroksinitrita - koji se sve više koristi kod liječenja multisistemskih poremećaja. Ova smjernica glede EMP-a daje pregled trenutnog poznavanja zdravstvenih rizika u odnosu na EMP i pruža koncepcije za dijagnozu i liječenje EHS-a te mjere dostupnosti kako bi se poboljšalo i povratilo zdravlje pojedinaca kao i za razvoj strategija za prevenciju.
Nema komentara:
Objavi komentar