I treći put spriječeno postavljanje bazne stanice u Sinju - detaljnije

Ako dignete baznu stanicu, objesit ćete me. Tko će odgovarati?, pitao je 55-godišnji povratnik iz Australije šokirane izaslanike operatera Tele2. Mještanin sela Radošić kraj Sinja Nikola Crnac spriječio je uz pomoć sumještana u ponedjeljak ujutro postavljanje bazne stanice na obiteljsku kuću usred sela.

Svi domaći elektronički mediji prenijeli su ovu vijest.
Izdvojeno:

• Večernji list: Vezao se lancem za baznu stanicu i spriječi njezino postavljanje
• Direktno.hr: Diverzija kod Sinja: Svezao se lancem i spriječio dizanje antene Tele2
• Index.hr: Zavezao se lancem za baznu stanicu: Ako ju dignete, objesit ćete me i tko će za to odgovarati?
• 24sata: Zavezao se lancem: 'Ne želim baznu stanicu uz svoju kuću'
• Slobodna Dalmacija: Vezao se lancem i spriječio postavljanje bazne stanice
• Dnevno.hr: Zavezao je lanac oko vrata i poručio radnicima TELE2: "Samo preko mene mrtvog! Mene zračiti - nećete!"
• Dalje.com: FOTO: OTPOR! Nikola se vezao lancem i spriječio postavljanje bazne stanice
• Ferata.hr: Mještani Radošića spriječili postavljanje bazne stanice

Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetskog zračenja (HUZEZ) od Crnca je doznala kako se ovaj 55-godišnji umirovljenik debelim čeličnim lancem oko vrata privezao za baznu stanicu, koju su radnici po nalogu operatera Tele2 kamionom doveli u Radošić. Radnici, šokirani neočekivanim činom, nisu imali drugog izbora nego odustati od postavljanja.

Operater je po treći put pokušao postaviti
baznu stanicu na napuštenu kuću

Bazna stanica trebala je biti postavljena na (praznu) obiteljsku kuću u vlasništvu Renata Aščića, koji ne stanuje u Radošiću, nego u Splitu. Za namjeru operatera Tele2 da antenu postavi skrivenu u dimnjak na kući u čijoj je neposrednoj blizini više kućanstava, mještani su saznali prije nekoliko mjeseci. Zabrinuto zbog potencijalno kancerogenog elektromagnetskog zračenja, cijelo selo se tada diglo na noge i prosvjedovalo, potpisivalo peticiju, ali operater je ostao pri nakani da postavi baznu stanicu.

Budući da po hrvatskim zakonima susjedi ne trebaju dati suglasnost za postavljanje bazne stanice, niti je za to potrebna građevinska dozvola, teleoperater je mogao neometano nastaviti s radovima. Međutim, Nikola Crnac, prvi susjed sporne kuće, odlučio je, uz pomoć i podršku mještana i sinjskog vijećnika Mire Bulja, preuzeti stvar u svoje ruke.

Nikola Crnac spriječio je postavljanje bazne stanice

Lijevo: Kuća Nikole Crnca
Desno: Napuštena kuća
predviđena za baznu stanicu

Dio puta prema mjestu predviđenom za baznu stanicu zagradio je još prije tri mjeseca kamenim gromadama, ne bi li dizalici i kamionu, kad dođu, otežao pristup. U ponedjeljak, kad je bazna stanica stigla, tako je uspio kupiti nešto vremena za pripremu svoje protestne akcije.

''Ne želimo da nas zrače bazne stanice. Zbog svega ovog sam izvan sebe, neću se maknuti. Možete baznu stanicu postaviti samo preko mene mrtvog. Ako ju dignete, dignut ćete i mene, objesit ćete me i tko će onda za to odgovarati?!'', poručio je Crnac.Da dolaze postaviti baznu stanicu javio mu je susjed. Kad se vozilo s baznom stanicom parkiralo, Crnac je uzeo lanac, izašao pred radnike, jedan kraj lanca zavezao sebi oko vrata, a drugi oko podnožja bazne stanice. Vidno uznemiren, obratio se predstavnicima izvođača radova koji su došli na teren.

''Oni su otišli, a nisu pozvali niti policiju. Uspjeli smo ih otjerati. Rekli su mi da će uskoro netko iz Tele2 doći k nama na razgovor. Mi, mještani Radošića, nemamo ništa protiv baznih stanica, ali neka ih postavljaju barem kilometar od kuća'', rekao je Crnac.Crnac tvrdi kako su se nakon razgovora s njim predstavnici izvođača radova telefonski konzultirali s mjerodavnim u Tele2 – i odustali od postavljanja bazne stanice. Barem privremeno.

Zanimljivo, Crnac je inače povratnik iz Australije, a u Radošiću živi sa suprugom. Kada je shvatio da će im pod prozor postaviti antenu, kaže, nije mogao vjerovati.

''Ne ide mi u glavu da ova država da radi protiv svojih građana, građani nemaju nikakvih prava, više prava ima pas lutalica. Zar me nitko ne pita želim li ja kraj svoje kuće baznu stanicu, plaćam uredno račune, komunalije, a oni ništa, ni komunalni doprinos, niti im treba dozvola, to je bezobrazluk. Mi smo se vratili, imamo australsku mirovinu koju u Hrvatskoj trošimo, donijeli smo neki kapital, a ženi već tri godine ni državljanstvo ne daju. A kada treba prosvjedovati, ljudi se boje, to je ostalo još od komunizma, ne žele se buniti, pričaju iza leđa, a kad se treba suočiti onda ništa, nastaje tajac'', rezignirano zaključuje Crnac. (direktno.hr)

Propao novi pokušaj postavljanja bazne stanice u Sinju: "Sramotno je da hrvatsko zakonodavstvo dopušta ruganje i igranje sa zdravljem građana"

Vezao se lancem za baznu stanicu i spriječio njezino postavljanje

Mještani sinjskog Radošića u ponedjeljak su ujutro živim zidom spriječili postavljanje bazne stanice koju jedan teleoperater namjerava postaviti na privatnu kuću.

Bilo je vrlo dramatično. Kamion s baznom stanicom pojavio se u 7,20 sati, a u vrlo kratkom roku okupilo se 20-ak ljudi. Prvi susjed, Nikola Crnac, koji se smatra najugroženijim, lancem se vezao za baznu stanicu. Oko 8 sati radnici su uvidjeli da od postavljanja neće biti ništa i kamion se povukao.

Kamufliranu baznu stanicu operater
već duže pokušava postaviti

- Sramotno da je hrvatsko zakonodavstvo teleoperaterima dalo ovakvu mogućnost da rugaju i igraju sa zdravljem građana! - poručio je Miro Bulj, organizator prosvjeda i nezavisni sinjski vijećnik.

- Poručujem i pozivam teleoperatere da skinu već postavljene opasne antene iz centra Sinja, a nove u naseljeno mjesto Radošić i ostala naseljena mjesta Cetinskog kraja postavljat neće! - izjavio je Bulj, prenosi Večernji list.

‘Oni će se sigurno vraćati, ali mi pod nikakvu cijenu nećemo dozvoli da se antene postavljaju u naseljena mjesta. Dosta ih je već ‘načičkalo’ po Sinju, i njih bi trebali ukloniti. Tu je bio i nadzorni organ ovlaštene firme kojem smo rekli da se ova antena ovdje neće postaviti i da ju postave nekih 500-600 metara dalje, na brdo, ali on kaže da tu treba kopati, ulagati u infrastrukturu. Znači, oni ne žele ulagati i tako zaštiti ljude, nego bi ju stavili u samo naselje, uz kuće ljudima’, kazao je Miro Bulj, prenosi Ferata.hr.

Podsjetnik na ranije događaje na istom području:

• Građani Sinja danas prosvjeduju protiv postavljanja bazne stanice mobilne telefonije
• Prosvjed u Sinju: "Nama zračenje, a njima profit"

Hrvatska je jedna od najliberalnijih zemalja Europske unije po pitanju postavljanja telekomunikacijske opreme. Bazne stanice, za razliku od svih drugih zemalja EU, operateri postavljaju bez građevinske i lokacijske dozvole, bez konzultacija s lokalnim stanovništvom i lokalnom upravom. Novim Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja iz prosinca 2014. godine, umjesto bolje regulacije ovog problema, zaštita stanovništva je dodatno srozana i granice zračenja su povećane 2,5 puta. Nije stoga čudno da smo vrlo često svjedoci ovakvim prizorima, kojih je iz dana u dan sve više.

Rezonancija, bit frekvencije

1. dio

2. dio

3. dio

Izvor: Štetno elektrozagađenje

Razmjeri pristranosti: SCENIHR namjerno izostavio dio studija u novom izvješću

SCENIHR u izvješću  tvrdi da ne postoji
rizik od zračenja baznih stanica, mobitela
Wi-Fi uređaja, dalekovoda i drugih elektr.
uređaja

Pet studija prof. dr. sc. Lennarta Hardella bile su predmet pisma dr. Kjell Hansson Milda Europskoj komisiji. Dr. Hansson tvrdi da je svih pet studija izostavljeno iz novog mišljenja SCENIHR-a, (odnosno vanjskog suradnika Joachima Schüza koji je u izvješću pisao epidemiološko mišljenje). Komisija je odgovorila da će pet studija dr. Hardella biti uzeto u obzir u konačnom mišljenju i da je dr. Schüz bio vanjski ekspert.

Prema rezultatima javne rasprave o završnom izvješću SCENIHR-a, SCENIHR je odgovorio na Hardellov podnesak da su "sve reference uzete u obzir u Mišljenju".

No, kada je prof. Hardell to ispitao, utvrdio je da sljedeći radovi nisu uključeni:

Hardell L. Carlberg M, Söderqvist F, Hansson Mild K. Pooled analysis of case-control studies on acoustic neuroma diagnosed 1997-2003 and 2007-2009 and use of mobile and cordless phones. Int J Oncol. 2013;43:1036-1044. Epub 2013 Jul 22.

Söderqvist F, Carlberg M, Hardell L. Review of four publications on the Danish cohort study on mobile phone subscribers and risk of brain tumors. Reviews Environmental Health. 2012; 27: 51-58.

Söderqvist F, Carlberg M, Hansson Mild K, Hardell L. Childhood brain tumour risk and its association with wireless phones: a commentary. Environmental Health. 2011; 10: 106.

de Vocht F, Hannam K, Buchan I. Environmental risk factors for cancers of the brain and nervous
system: the use of ecological data to generate hypotheses. Occup Environ Med 2013; 70: 349-356.

Potkrepljuju da je dr. Joachim Shcüz imao odlučujući utjecaj u izvješću SCENIHR-a

Prema riječima dr. Kjell Hansson Mild "on je jasno rekao da je epidemiološki dio bio isključivo njegova odgovornost za pisanje i on je sam odlučivao što uključiti".

Bioinitiative znanstvenici otkrili su da je SCENIHR dao značajnu težinu studijama koje je financirala industrija, gdje je Schüz sudjelovao, budući da se SCENIHR "oslanja na mnogo kritiziranu dansku studiju na korisnicima mobilnih uređaja, koja ima loše podatke o izloženosti". Problem s danskom studijom je toliko kritičan, da postoje znanstvenici koji su izrazili mišljenje kako ta studija treba biti povučena iz objave. Za objašnjenje zbog čega, jasan sažetak daje http://www.microwavenews.com/DanishCohort.html

Također Mona Nilsson, novinar koji je napisao dvije knjige o rizicima zračenja mobitela i koji je sada na čelu švedske Zaklade za zaštitu od zračenja istaknuo je nedavno da je "manjkavoj danskoj skupini glavni argument da rizik ne postoji" u izvješću SCENIHR-a.

Jedan od radova koji je preskočen u mišljenju SCENIHR-a sadrži vrlo oštru kritiku na gore spomenutu dansku skupinu. "Bez dugoročnih podataka, kako krajnji rizik može biti isključen?... rekavši da je danska studija "udžbenički primjer" prijetnje o valjanosti studija u tom području istraživanja. Ova kritika objavljena je u znanstvenoj literaturi. Budući da je dr. Schüz vladao epidemiološkim odjeljkom, ne čudi da je htio zanemariti ove publikacije.




SCENIHR-ovo novo mišljenje promovira argument da rizik ne postoji, iznesen u studiji CEFALO, gdje je također dr. Schüz sudjelovao. Rizik koji je pronađen u ovom istraživanju, umanjen je u izvješću SCENIHR-a, iako se spominje. I Hardellov rad koji je kritizirao pristranost CEFALO-a je izostavljen iz završnog izvješća SCENIHR-a.

Glavni način na koji su autori SCENIHR-a ublažili taj rizik jest korištenje podataka Švedskog registra za rak. "Zapošljavanje" Švedskog registra za rak kako bi negirali svoje nalaze pokazuje pristranost, jer prema riječima dr. Hardella "Švedski registar raka nije pokazao povećane incidencije tumora na mozgu u posljednjih nekoliko godina te je bio korišten kako bi se odbacili epidemiološki dokazi o riziku, a veliki dio tumora mozga nepoznatog tipa nikada se i ne prijavljuje tom registru."

U SCENIHR-ovom sažetku za javnost, glavi argument protiv povećanog rizika tumora mozga je da nema povećanja pronađenog u registrima. Isti argument se pojavljuje u nedavnom članku objavljenom u znanstvenoj literaturi dr. Schüza. Oba puta, ovaj argument je pogrešan i dokazuje njegovu pristranost za vladajuće. Zašto bi Odbor koji nije stručan u tom području pisao nešto što je krivo, osim ako imaju "upute" vanjskih stručnjaka koje financira industrija, poput dr. Schüza?

Važno je na kraju istaknuti činjenicu da SCENIHR-ovo izvješće predstavlja mišljenje dijela znanstvenika koji su sudjelovali u izradi, ali ne odražava nužno i stav Europske komisije.

Više informacija ovdje i ovdje.

Je li zračenje mobitela uistinu opasno? Pitali smo stručnjake

Razgovor o potencijalnoj opasnosti mikrovalnog zračenja s dr. Kurtom Straifom iz Svjetske zdravstvene organizacije i dr. Joelom Moskowitzom, ravnateljem kalifornijskog Centra za obitelj i sigurnost zajednice.

Digital Trends, 21.4.2015.

"Čini se sve vjerojatnijim da su mobiteli (ovih dana se govori o pametnim telefonima) štetni u smislu rizika od karcinoma, posebno glave i vrata", kaže Joel M. Moskowitz, direktor Centra za obitelj i zdravlje zajednice na Sveučilištu u Kaliforniji u Berkeleyu. "Mnogi znanstvenici slažu se u stajalištu da je radiofrekvencijsko zračenje vjerojatno kancerogeno zbog novog istraživanja nastalog 2011. godine."

To je bila godina kada je Svjetska zdravstvena organizacija putem svoje Međunarodne agencije za istraživanje karcinoma, klasificirala RF-EM polja kao "moguće kancerogene za ljude." Panel od 31 stručnih znanstvenika iz 14 različitih zemalja zaključio je da radiofrekvencijsko zračenje, emitirano iz mobitela i ostalih bežičnih uređaja trebaju biti smješteni u skupinu 2B uz prilično dugačak popis drugih tvari (olovo, kava, nikal, benzin).

No, je li to dosta tako opasno? Unatoč strastvenim pogledima mnogih stručnjaka, drugi su uvjereni da je rizik prenapuhan ili barem nerado gurnut k otvorenim društvenim promjenama. Dakle, treba li se bojati? Pitali smo nekoliko stručnjaka kako bismo saznali istinu.

Neovisna istraživanja pokazuju opasnost

Zračenje mobitela koje je klasificirano je kao "moguće kancerogeno" temelji se na poveaćnom riziku od glioma, najčešćeg oblika tumora mozga, ali ono je jako povezano i s drugom vrstom tumora - benignim akustičnim neuromom. Mnogo raspoloživih dokaza dolazi iz 2011. godine iz niza studija poznatih kao Interfon studije, koje je dijelom financirala bežična komunikacijska industrija.

"Pratim istraživanja pet godina, dokaz učinka postaje sve jači", rekao je Moskowitz za Digital Trends. "Ovo je možda dijelom i zbog toga što su nove studije neovisne, ne financira ih bežična industrija."




2006. godine, Henry Lai, profesor na Sveučilištu u Washingtonu analizirao je sve raspoložive studije o zračenju mobitela od 1990. do 2006. godine. Utvrdio je da je 50% od 236 studija pokazalo biološki učinak radiofrekvencijskog zračenja, ali kada je ih je razdijelio na one koje su samostalno financirane i one koje financira bežična industrija, otkrio je podjelu na 70-30.

"Čak i ako prihvatite sve studije industrije, još uvijek završite s 50-50", rekao je Lai Seattle Magazinu 2011. "Kako može 50% sve biti smeće? Ljudi uvijek počnu s tvrdnjom 'stotine studija je napravljeno na ovu temu, ali učinak nije pronađen" - ta izjava stvara zabludu.

U prilog tome govori i objava da industrija ne može dobiti osiguranje od odgovornosti za mobilne uređaje. Neki ljudi unutar industrije osiguranja smatraju da postoji realna opasnost od vala tužbi vezanih uz tumore mozga i drugih uzrokovanih zbog mobitela, tijekom sljedećih nekoliko desetljeća. Osiguravajuća grupa Swiss Re uključuje "nepredvidive posljedice elektromagnetskih polja", u svom izvješću o uočavanju rizika.

Vlade se prave slijepe na to, oni su ili neznalice ili poricatelji", kaže Moskowitz. "U sklopu je neznanje, ali dijelom one trpe pritisak industrije. To je jednostavno previše isplativo, oko šestine računa mobitela u SAD-u ide k vlasti u obliku pristojbi ili poreza."

Moramo li svi naše glave držati u pijesku? To je kontroverzna tema i teško je dobiti konačne odgovore. Odlučili smo razgovarati s dr. Kurtom Straifom, voditeljem programa Svjetske zdravstvene organizacije koja je klasificirala RF elektromagnetska polja "moguće kancerogenim" davne 2011. godine. I u Straifovim očima, situacija je mutna.

"Nismo sigurni uzrokuje li to karcinom ili ne. Napravili smo gotovo 1000 različitih procjena", kaže dr. Straif za Digital Trends. To zasigurno izaziva najviše kontroverzi između znanstvenika koji kažu da znaju da je uzrok karcinom i onih koji kažu da nikada ne može izazvati karcinom."

IARC-ov program monografije na čijem je čelu Straif formiran je uz potporu WHO-a i UN-a, na zahtjev država članica. Traži se da se identificiraju tvari i okolnosti za koje se zna uzrokuju karcinom kod ljudi, a da bi te informacije bile dostupne za pervenciju karcinoma.

Neovisna savjetodavna skupina predlaže teme i skupina koja izrađuje monografije odlučuje čemu će posvetiti vrijeme. Stručnjaci proučavaju sva objavljena istraživanja, identificiraju najbolje stručnjake u svijetu za svaku temu, izrađuju nacrte, a nakon 8 dana održava se sastanak gdje se klasificira svaki mogući kancerogen te se stvaraju monografije.

"Monografije su najmjerodavniji program u identifikaciji opasnosti od karcinoma, sagledavaju se svi aspekti izloženosti u okolišu. Provodi se vrlo stroga politika kako bi se isključio sukob interesa" objašnjava Straif. "Nije dobro da se znanstvenici povezani s industrijom i s druge strane znanstvenici s vrlo jakom vezom s grupama koje nešto zagovaraju služe radnom skupinom."

On ističe da, iako je Interfon studija djelomično financirana od strane telekomunikacijske industrije, postoji vrlo stroga kontrola pod nadzorom Saveza za međunarodnu kontrolu karicnoma. "Nisam osjetio snažna orkestrirana nastojanja da se utječe na ishod susreta 2011. godine", rekao je.

Sa sigurnošću možemo reći da je IARC-ova grupa nepristrana. Tu nema kontroverzi. Uzmite za primjer nedavnu klasifikaciju glifosata, glavnog kemijskog sastava pesticida Rounduo - kao "vjerojatno kancerogeno", potez koji je izazvao gnjev u Monsantu, proizvođaču tog pesticida. Glifosat je u skupini 2A, to je još jedan korak do grupe 1 "kancerogeno za ljude". Radiofrekvencija EMF zračenja je smještena u skupinu 2B i uglavnom se temelji na studijima na mobitelima. Dakle, što klasifikacija "moguće kancerogeno" zapravo znači?

To znači da postoje znanstveni dokazi, u ovom slučaju ograničeni dokazi iz studija na ljudima, da bi to moglo izazvati rak kod ljudi" kaže Straif. "Tu su i ograničeni dokazi iz istraživanja na životinjama, ali tu su slabi mehanicistički podaci. Te tri stvari zajedno dovode do procjene da je možda kanceogeno."

Trenutno ne postoji čvrst plan za ponovno odlučivanje o RF-EMF frekvencijama, ali dr. Straif kaže da bi IARC-ova skupina mogla dati prioritet dokazima na radaru.

"Znajući o studijama koje su objavljene od 2011. mislim da su epidemiološki dokazi još uvijek ograničeni" kaže dr. Straif, što je jasno da je to njegovo osobno mišljenje, a ne mišljenje IARC-ove skupine. "To se nije promijenilo ni u jednom ni u drugom smjeru. Postoji mnogo različitih znanstvenih skupina. Neki misle u novim publikacijama da bi se rezultat trebao klasificrati u grupi 1, poznati ljudski kancerogen. Ne mislim da bi ove studije trebale promijeniti trenutnu ukupnu ocjenu 2B."

Koliko smartphone može povećati rizik od tumora mozga?

Od 1975. godine jasno je da vrlo niska izloženost mikrovalovima može stvoriti krvno-moždane barijere. To je evoluiralo s većim molekulama iz tkiva mozga", objašnjava Moskowitz. "Većina ljudi danas ima oko 100 toksina u sastavu krvi u bilo kojem trenutku u vremenu. Neki od tih toksina mogu biti u stanju prodrijeti u tkivo mozga u prisutnosti niskoj izloženosti Wi-Fi, mobitela, baznih stanica, bežičnih baby monitora i bežičnih pametnih mjerača. Ipak, to je teško staviti u kontekst rizika.

Vrijedno je spomena da radio-frekvencijska elektromagnetska polja nisu samo proizvod mobitela. Straif je objasnio da su Wi-Fi i Bluetooth u istoj kategoriji, ali većina dokaza iskorištenih u IARC-ovoj klasifikaciji "moguće kancerogeno" dolazi iz studija na mobitelima.

Ako mislite u smislu razine izloženosti Wi-Fi uređajima ili Bluetoothu, to su reda veličine niže, rekao je Straif.

Švedski onkolog dr. Lennart Hardell uvjeren je u kancerogeno djelovanje, te je jedan od rijetkih znanstvenika koji su proveli dugoročne neovisne studije. On sugerira da je rizik od razvoja karcinoma mozga tri puta veći nakon 25 godina korištenja mobitela. No, što to zapravo znači?

Prema Nacionalnom institutu za rak, 5 od 100.000 Amerikanaca mlađih pd 65 godina oboljelo je od tumora mozga između 2006. i 2010. godine (šanse na oko 0.005 posto dijagnosticiranih). Ako se ta stopa utrostruči, što bi bilo 15 na 100.000 ljudi, šansa je 0.015 posto.

Rizik od tumora mozga nakon 10 godina otprilike je udvostručen, zaključuje Moskowitz. "Studije su pokazale da rizik od razvoja tumora na glavi postoji uglavnom na strani na kojoj se telefon koristi."

Američka udruga za tumore mozga uputila nas je na kontakt s dr. Barnoltz-Sloan. Ona umanjuje uzročnu vezu između tumora mozga i mobitela.

"Volljela bih da smo našli faktor rizika za tumore mozga kao što su pušenje za rak pluća, tako da bismo mogli savjetovati pacijente i njihove obitelji, kaže dr. Barnholtz-Sloan. "Ali nismo otkrili još jednom".

IARC stavlja broj slučajeva raka pluća na oko 40 od 100.000 za Sjevernu Ameriku. Najnoviji podaci iz Središnjeg registra za tumore mozga govore da je stopa incidencije novodijagnosticiranih malignih tumora mozga u SAD-u 7,25 na 100.000. Službena definicija rijetkog karcinoma u SAD-u je nešto što utječe na manje od 15 od 100.000 ljudi svake godine.

"Trenutni dokazi o povezanosti između korištenja mobitela i rizika tumora na mozgu su neuvjerljivi", rekla je Barnholtz-Sloan. "Neke studije pokazale su pozitivne asocijacije, a neke negativne. Pozitivne studije pokazuju da je rizik od 1.5 do 2.0 što je malo u odnosu na odnos između pušenja i raka pluća, stoga više drugih čimbenika mora biti uključeno u objašnjavanje rizika od tumora na mozgu. Kada uzmemo činjenicu da se mobiteli koriste 20 godina, ako su oni uistinu glavni faktor rizika za tumore, očekivali bismo porast dijagnoza tumora mozga, ali postotci dijagnoza su relativno stabilni."

Teško je znati koliko bismo trebali biti zabrinuti o tim rizicima. Ne vidim takve očite povezanosti koje postoje između pušenja i raka pluća, na primjer, gdje CDC procjenjuje da pušači imaju 15 do 30 puta veću vjerojatnost da će dobiti rak pluća od nepušača. Ali, mi također nemamo toliko istraživanja na izlaganju mobitelima, a znamo da uporaba dramatično raste. Mnogi od nas namjeravaju koristiti mobitele sljedećih 50 godina i dulje. Bilo bi lijepo znati da su na sigurnom.

Mislim da su rezultati neuvjerljivi, kaže dr. Barnholtz-Sloan.

Službeni stav

Unatoč godinama istraživanja, čini se da još uvijek ne znamo sa sigurnošću uzrokuju li mobiteli rak. Mnoge službene ustanove jasno tvrde da to nije dokazano, ali mogućnost ne isključuju.

FCC: FCC kaže "nema znanstvenih dokaza koji potvrđuju da uporaba bržičnih telefona može dovesti do karcinoma ili raznih drugih problema, uključujući glavobolje, vrtoglavice, gubitak pamćenja. Međutim, organizacije u SAD-u i inozemstvu tvrde suprotno u istraživanjima i ispitivanjima o mogućim zdravstvenim učincima vezanim za korištenje bežičnih telefona."

CDC: CDC tvrdi "nema znanstvenih dokaza koji daju jasan odgovor na to pitanje. Neke organizacije preporučuju oprez u korištenju mobitela. Potrebno je više istraživanja prije nego ćemo znati uzrokuje li korištenje mobitela zdravstvene posljedice".

Nacionalni institut za tumore kaže da "istraživanja do sada nisu pokazala dosljednu vezu između korištenja mobitela i raka mozga, živaca ili drugih tkiva glave i vrata. Potrebno je više istraživanja, jer se mobilna tehnologija koju ljudi koriste brzo mijenja".

Više zdravstvenih opasnosti od mobitela

"Ovo je sve što sada znamo", kaže Straif, dodajući: "Što znamo danas, to nije nužno cjelovita slika." S duhanom, jedini jasni dokaz povezan je s rakom pluća, ali svaki put se preisputuju dodatni uzroci. To ne mora nužno biti slučaj za mobitele, ali to je moguće.

Tumor mozga nije jedini rizik koji je povezan s produljenom uporabom mobitela. Tu su studije koje upotrebu mobitela povezuju s tumorom žlijezda slinovnica i tumorom štitne žlijezde. Postoji sve više dokaza o povezanosti s neurološkim poremećajima i neurodegenerativnim ulincima, a to može negativno utjecati na plodnost. Neki znanstvenici su čak sugerirali da je porast slučajeva ADHD i autizma mogu biti povezani s porastom upotrebe mobitela.

Sve veći je broj ljudi koji su također samodijagnosticirali elektromagnetsku preosjetljivost, koja je povezana s dugim popisom simptoma i navodno je potaknuta blizinom mobitela i drugih elektromagnetskih polja. To nije prepoznato kao zdravstveno stanje, a bilo je studija i s pozitivnim i negativnim rezultatima.

Bilo da je pravi uzrok ili ne, bolesnicima svakako vjerujem. Popularna znanost skreće pozornost na zanimljiv dio u mjestu Green Bank u Zapadnoj Virginiji gdje postoji rastuća elektrosenzitivna zajednica koja se ondje preselila jer je grad u srcu Nacionalne Radio mirne zone.

No, tehnologija je sve sigurnija, zar ne?

"Znamo da je s novom tehnologijom, treće i četvrte generacije, izlaganje u smislu neionizirajućeg zračenja smanjeno za red veličine", rekao je Straif. "Ukupni se trend za izlaganje u minuti smanjio. Međutim, u isto vrijeme, vrijeme razgovora na telefonu za prosječnog čovjeka je povećano."

Moskowitz se ne slaže.

"Nemamo naznaka da je 3G ili 4G sigurniji, i u stvari, preliminarno istraživanje sugerira da to može biti još više štetno", kaže on.

Dio problema je da standardi koji su trenutno na snani u vezi s emisijama izlaganja radio valovima nikada nisu dizajnirani s mobitelima na mozgu.

"Aktualni federalni standardi i međunarodne smjernice su peviše visoki. Razvili su zaštitu od toplinskih učinaka, ali većina studija pokazuju ne-toplinske učinke" kaže Moskowitz. "Oni se očito trebaju revidirati. Mnogi stručnjaci pozivaju na reviziju."

Možete provjeriti SAR (specifičnu apsorpcijsku vrijednost) ocjenu za svoj telefon. Proizvođači moraju javno objavljivati te informacije. Ovdje su Appleovi podaci izloženosti RF za iPhone 6 kao primjer. To govori o količini zračenja koja se apsorbira u vašem tijelu kada koristite uređaj.

Neke zemlje ovo uzimaju za prijetnju mnogo ozbiljnije od drugih zemalja. Belgija je donijela zakon koji prisiljava proizvođače i prodavače da vidljivo prikažu SAR vrijednost za svaki uređaj. Zemlja je također zabranila prodaju ili oglašavanje mobitela djeci do dobi od 7 i pol godina. Francuska je nedavno donijela slične zakone, uključujući zabranu Wi-Fi u vrtićima i uvođenje ograničenja u školama za djecu do 11 godina.

Što možete učiniti ako ste zabrinuti?

"Ako ste zabrinuti i želite poduzeti neke korake kako bi se smanjila izloženost, postoje jednostavni načini kako to napraviti" kaže Straif. "Na primjer, koristite handsfree komplete, što drastično smanjuje izloženost mozga, ili razgovarajte manje preko telefona."

Postoji nekoliko očitih mjera opreza koje možete poduzeti ako želite smanjiti izloženost i rizik, ali se uglavnom odnose na nekorištenje telefona.

- Ograničite količinu vremena tijekom kojeg ćete koristiti svoj telefon
- Nemojte držati telefon pokraj kreveta noću
- Uključite zrakoplovni način rada ili isključite mobitel kada ga ne trebate
- Nemojte nositi telefon blizu tijela
- Nemojte ga držati na glavi, koristite slušalice za pozive

"Smanjenjem našeg izlaganja značajno je moguće i da će se vjerojatno učiniti mnogo kako bi se smanjio javni zdravstveni teret" kaže Moskowitz.

Buduća istraživanja i odgovori

"Ono što mi stvarno trebamo su bolje epdemiološke studije", kaže Straif. "Idealne kohortne studije koje idu od izloženosti raka, umjesto case-control studija u kojima smo odabrali ljude s rakom i pokušali procijeniti svoje izlaganje retroaktivno. Takve kohortne studije, mogu, na primjer, iskoristiti objektivne podatke od davatelja usluga o korištenju mobilnih telefona, tako da će se dobiti puno bolja slika o stvarnoj uporabi. Ove studije su u tijeku, ali treba mnogo vremena." Za neke ljude, dokazi se ne mogu dobiti tako brzo.

"Ljudi vole te uređaje. Oni su sjajni uređaji iz niza razloga; Ljudi ne žele vjerovati da im oni vjerojatno mogu prouzročiti štetu", kaže Moskowotz. "Elita u javnom zdravstvu u SAD-u je u poricanju, ali samo je pitanje kada će se ovo pitanje vratiti i ugristi nas."

Izvorni tekst: Digital Trends, 21.4.2015.

Opasne antene odlaze s krova hotela "Alga" u Tučepima?

Bazne stanice sva tri operatera
na krovu hotela Alga u Tučepima

Zadovoljan sam reakcijom predstavnika “Hotela Tučepi” na sastanku koji smo imali skupa s Inicijativom “Stop zračenju u Tučepima”, jer su se složili da se s krova hotela “Alga” izmjeste bazne stanice za teleoperatere. Općina nudi druge lokacije, a u dogovoru s teleoperaterima odabrat će se najpovoljnija, i upravo sada kada su u tijeku izmjene prostornog plana, sve će se provesti kroz urbanističku dokumentaciju – rekao nam je Ante Čobrnić, načelnik Tučepa.

Opaka bolest

Zbog velikog broja Tučepljana oboljelih od raka, osobito u krugu petstotinjak metara od “Alge”, skupina mladih pokrenula je obuhvatnu akciju protiv stanica i antena u naselju. Kako hotelijeri nisu odmah reagirali nakon tribina i peticije s više od šest stotina potpisa, Inicijativa je prijavila i zakazala mirni prosvjed za subotu ispred hotela. Međutim, nakon sastanka s hotelijerima i ponuđenim rješenjem načelnika, od prosvjeda se odustalo.

Prikupljeno je više od 600 potpisa
Foto Cropix

Čitavo mjesto je uz nas jer naši sumještani obolijevaju i umiru od opake bolesti. Najviše ih je na predjelu Ekonomija, uokolo hotela “Alga” na čijem krovu su bazne stanice postavili T-Com, Tele 2 i VIP. U suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu od zračenja, s kojom smo održali i tribinu, došli smo do zaključka kako se upravo zračenje s krova “Alge” negativno odražava na naše zdravlje.

- Zato zahtijevamo da se stanice izmjeste na sigurnu udaljenost. Naši zakoni ipak pogoduju mobilnim operaterima. U EU-u se za postavljanje uređaja mora pitati lokalno stanovništvo. Kod nas, u Sloveniji, Portugalu i Rumunjskoj, samo nađeš krov i posao je završen – kazali su članovi tučepske Inicijative Ante Šarić, Frane Mravičić i Jure Pašalić dok su stajali na štandu i prikupljali potpise svojih sumještana protiv antena na “Algi”.

Od prvog dana su općinski čelnici, s načelnikom Čobrnićem na čelu, podržali Inicijativu.

– Ako se realizira obećanje hotelijera sa sastanka u ponedjeljak da će tražiti raskid ugovora o korištenju krova “Alge” za bazne stanice i da su spremni snositi troškove posljedica prijevremenog raskida, onda je naša akcija u potpunosti uspjela – rekli su članovi Inicijative.

U “Algu” u subotu stižu gosti i za tučepski turizam pozitivno je što su hotelijeri počeli surađivati s mještanima, a izbjegnut je i javni prosvjed.

Slobodna Dalmacija, 24.4.2015.

Prosvjed u Kaštel Lukšiću

U subotu, 18.4.2015. u Kaštel Lukšiću održan je drugi prosvjed protiv bazne stanice postavljene u dimnjaku. Prosvjed je protekao mirno, no mještani najavljuju radikalnije mjere ako se ne udovolji njihovim zahtjevima za premještanjem spornih antena. Dječji vrtić koji se nalazi nekoliko desetaka metara od bazne stanice, bit će premješten na drugu lokaciju. 

Foto: Kastela.org

Ako treba, borit ćemo se svojim životima, ali ova bomba koju je postavio na svoju kuću, a koja će svih nas koštati zdravlja, ovdje neće ostati. Ovo je neviđeni bezobrazluk jer nas susjede nitko ništa nije pitao. Cijeli posao odradili su na lopovski način, dakle preko noći, kako mi ne bismo ništa vidjeli. Neće proći, ako treba prosvjedovat ćemo dan, noć – kazao je na jučerašnjem prosvjedu u Kaštel Lukšiću, Vinko Mamut, pred oko 100 građana koji se protive postavljenom odašiljaču VIP-a koji je prije više od mjeseca osvanuo na obiteljskoj kući Ilije Samardžije.

Lukšićani ne skrivaju paniku, boje se za svoje zdravlje, a posebno za djecu. Da stvar bude još gora samo nekoliko desetaka metara od postavljenog odašiljača nalazi se dječji vrtić u kojem svakodnevno boravi više od 100 djece. Kako su nam jučer kazali, vrtić iz naselja seli se na drugu lokaciju jer su se roditelji žalili, izražavajući bojazan za svoju djecu.

Sporna bazna stanica
Foto: Kastela.org

- Vlasniku kuće s ovoga mjesta poručujemo kako će, ako ne ukloni ovaj odašiljač, dobiti brojne pojednične tužbe od nas građana, a s tužbama ćemo krenuti i prema VIP-u. Zabrinuti smo za zdravlje naše djece, naših unuka, ali i za svoje vlastito zdravlje. Otkako se ovo čudovište postavilo, unuci mi sve rjeđe dolaze. I ja noću lošije spavam. Pa je li mi ovo potrebno da se ja u poodmaklim godinama moram boriti za svoje zdravlje koje mi uništava netko drugi - pita se Branko Koludrović čija je kuća najbliža spornom odašiljaču.

Studije su, dodaje on, pokazale kako su ovakvi odašiljači opasni za zdravlje ljudi, a s ovog mjesta poručujemo kako ćemo iskoristiti sve pravne mogućnosti da ovo odavde nestane. Isto tako, veli Koludrović, svi građani koji žive u blizini odašiljača s Vipa će prijeći na druge mreže.

- Je li se Samardžija upitao hoće li ovo štetiti našem zdravlju. Nije sigurno, jer da je, onda ovo ne bi niti radio. Zatražili smo mjerenja zračenja. Ministarstvo zdravlja poslalo je ljude na teren, a kada su došli na moj balkon, uređaj s kojim su mjerili pokazivao je sve crvene lampice. Što nam to govori. Da su zračenja i te kako prisutna - kazao je Ante Matas, naseljen točno 103 metra od kuće na kojoj je postavljen sporni odašiljač.

Podrška građanima

Podršku građanima na prosvjedu jučer su dali i predsjednik Gradskog vijeća Kaštela Denis Ivanović, dogradonačelnik Mili Novak, te član Mjesnog odbora Kaštel Lukšića Dragan Klarić koji je sve operatere koji bazne stanice imaju na području Lukšića pozvao da ih premjeste iz gusto naseljenih područja na Kozjak, gdje nikome neće štetiti.
Inicijativni odbor za borbu protiv odašiljača jučer je poručio kako nastavljaju s prosvijedima, sve dok se bazna stanica ne ukloni s kuće Ilije Samardžije. (Slobodna Dalmacija)