Načelo predostrožnosti u Zakonu o zaštiti okoliša

Zakon o zaštiti okoliša (ovdje), 
NN 80/13, 153/13, 78/15 (na snazi od 25.07.2015.)

Načelo predostrožnosti

Članak 10.

(1) Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i materijalnih dobara, te vodeći računa o sprječavanju onečišćivanja okoliša, mogućem nastanku šteta po okoliš i izbjegavanju stvaranja otpada, u najvećoj mogućoj mjeri.

(2) Granične vrijednosti emisija, standardi kakvoće okoliša, pravila postupanja i druge mjere zaštite okoliša moraju biti određene propisom, odnosno odgovarajućim aktom, a svako djelovanje na okoliš mora biti planirano i izvedeno na način da uzrokuje što manje opterećivanje okoliša, vodeći pri tome računa o racionalnom korištenju prirodnih dobara i energije.

(3) Radi izbjegavanja rizika i opasnosti po okoliš, pri planiranju i izvođenju zahvata treba primijeniti sve utvrđene preventivne mjere zaštite okoliša što podrazumijeva korištenje dobrih iskustava, kao i uporabu proizvoda, opreme i uređaja te primjenu proizvodnih postupaka i sustava održavanja projektiranih parametara postrojenja, koji su najpovoljniji po okoliš.

(4) U cilju preventivnosti, prilikom korištenja okoliša, primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike i u svijetu priznati sustavi održavanja postrojenja.

(5) Operater, koji svojim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja na koje je obvezan propisom ili odgovarajućim aktom, uzrokuje rizik po okoliš, ili nanosi štetu u okolišu, obvezan je, o svom trošku bez odgađanja poduzeti nužne mjere zaštite da se izbjegne rizik i šteta u okoliš.

(6) Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete za zdravlje ljudi i okoliš, ne smije se odgađati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena.

(7) Odustat će se, odnosno neće se djelovati, obavljati djelatnost i/ili obaviti zahvat, koji imaju znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost štetnog i trajno štetnog utjecaja na okoliš, a osobito na sastavnice okoliša – bioraznolikost i krajobraz.

Pučka pravobraniteljica: Raste broj pritužbi građana koje se odnose na štete u okolišu

Iz izvješća Pučke pravobraniteljice za 2015. godinu:

3.24. ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 

Odgovornost i briga za okoliš i zdrav život trebale bi biti učinkovito zaštićene ustavne vrijednosti, no postojeći sustav zaštite okoliša obiluje međusobno neusklađenim i često mijenjanim propisima u kojima se i stručnjaci ponekad teško snalaze. Raste broj pritužbi koje se odnose na štete u okolišu, postupanje s otpadom, rad inspekcija, štetni utjecaj zagađenja na zdravlje, buku, izloženost elektromagnetskom zračenju, postupke procjene utjecaja na okoliš te na prostorne planove, i u kojima je vidljivo da se često ne provode propisane mjere zaštite okoliša, ne prati se njihova provedba, sankcije uglavnom izostaju, a propusti se teško ispravljaju. Zabilježeni su slučajevi u kojima se postupak procjene utjecaja na okoliš nije proveo ili se proveo naknadno, nakon što su već izdana odobrenja iz područja prostornog planiranja i gradnje, slučajevi izmijenjenih elaborata zaštite okoliša u tijeku upravnog postupka kako bi se prilagodili potrebama nositelja zahvata, a ne stanju u okolišu, neusklađenih prostornih planova niže i više razine, čiji je način rješavanja MGPU propustio regulirati. 

Pozicija zainteresirane javnosti u postupcima koji mogu utjecati na okoliš otežana je i zbog nepotpune primjene Arhuške konvencije, posebice u postupcima prostornog planiranja i gradnje, no grupe građana, ali i gradovi, sve su aktivniji i organiziraniji u zalaganju za zdrav okoliš i zdrav život u svojim sredinama. 

Preporuke iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2014. nisu u potpunosti provedene. Hrvatski nacionalni portal Registra onečišćavanja okoliša (HNPROO) i Preglednik Registra onečišćavanja okoliša (ROO) javno su dostupni, no nedovoljno pregledni i ne sadrže ukupne brojčane podatke. Nije se značajnije razvila zdravstvena ekologija i nije uvedena obvezna procjena utjecaja na zdravlje (HIA) prije izgradnje industrijskih objekata, nego se postupak procjene utjecaja na zdravlje i dalje provodi sporadično, uglavnom kroz postupke procjenjivanja utjecaja zahvata na okoliš. Praksa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo također pokazuje da se utjecaj zagađenja na zdravlje počinje razmatrati tek kada je ono ozbiljnije narušeno, s tim da niti jedan laboratorij u javnom zdravstvu ne provodi specijaciju arsena i žive, što je presudno. U 2015. nije izrađen ni novi Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja, u čemu bi trebali sudjelovati javnozdravstveni stručnjaci. (...)

PREPORUKE:

(...)

143. Ministarstvu zdravlja, da izradi novi Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja u skladu s Kodeksom savjetovanja sa zaineresiranom javnošću;

(...)

Rizici od zračenja bežičnog telefona i javno zdravstvo

Javna rasprava o prijedlogu pravilnika o zdravstvenim i sigurnosnim standardima radnika izloženih elektromagnetskim poljima

Ministarstvo zdravlja je uputilo u javnu raspravu Nacrt prijedloga Pravilnika o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji se odnose na izloženost radnika rizicima koji potječu od elektromagnetskih polja. 

Radi se o implementaciji odredbi Direktive 2013/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013.o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja). Sve odredbe ovog pravilnika odnose se isključivo na radnike koji borave uz izvore elektromagnetskih polja.

Ipak, za primijetiti je da su granične vrijednosti elektromagnetskih polja veće nego što su ranije bile u sklopu profesionalne izloženosti Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja iz 2014. godine, a pogotovo ranijih pravilnika. Ovim Nacrtom prijedloga Pravilnika su ograničenja elektromagnetskih polja slična ili identična vrijednostima navedenim u ICNIRP guidelines 1998. U obrazloženju  stoji da granične vrijednosti izloženosti obuhvaćaju samo čvste znanstveno dokazane veze između izravnih biofizikalnih učinaka i izloženosti elektromagnetskim poljima. Odredbe ovog pravilnika ne obuhvaćaju moguće dugoročne učinke.

Europska komisija je, međutim, državama članicama ostavila mogućnost zadržavanja ili donošenja povoljnijih standarda. U članku 8. Direktive 2013/35/EU navodi se:

(8) Trebalo bi utvrditi minimalne zahtjeve ostavljajući državama članicama mogućnost da zadrže ili donesu povoljnije odredbe za zaštitu radnika/radnica, posebno utvr­đivanjem nižih vrijednosti za vrijednosti upozorenja (ALs) ili graničnih vrijednosti izloženosti (ELVs) za elektromagnetska polja. Međutim, provedba ove Direktive ne smije služiti kao opravdanje za nazadovanje u odnosu na situaciju koja trenutačno prevladava u svakoj državi članici.

Javna rasprava traje od 12.5.2016. do 26.5.2016. (14 dana). Objava izvješća o savjetovanju očekuje se 15.6.2016. Prema objavi sa službene stranice Ministarstva, Svi zainteresirani mogu dostaviti komentare putem središnjeg portala za savjetovanje "e-Savjetovanja" te putem e-mail-a: helpdesk_zracenja@miz.hr do 26. svibnja 2016. godine.

Obrazloženje Ministarstva zdravlja

Ovim se Pravilnikom u svrhu zaštite zdravlja ljudi, utvrđuju minimalni zahtjevi za zaštitu radnika od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost, koji su posljedica ili bi mogli biti posljedica izloženosti elektromagnetskim poljima tijekom rada.

Odredbama ovoga Pravilnika obuhvaćeni su svi poznati izravni biofizikalni učinci i neizravni učinci uzrokovani elektromagnetskim poljima. Granične vrijednosti izloženosti (ELVs) u smislu ovoga Pravilnika obuhvaćaju samo čvrste znanstveno dokazane veze između kratkotrajnih izravnih biofizikalnih učinaka i izloženosti elektromagnetskim  poljima. Odredbe ovoga Pravilnika ne obuhvaćaju moguće dugoročne učinke. Odredbe ovoga Pravilnika ne obuhvaćaju rizike uzrokovane kontaktom s aktivnim vodičima.

Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa Direktivom 2013/35/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o minimalnim zdravstvenim  i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja) (dvadeseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ).

Savjetovanje je dostupno na poveznici:

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3246

U savjetovanju mogu sudjelovati samo registrirani korisnici, pa Vas molimo da se registrirate prije komentiranja. Registrirati se možete putem poveznice https://esavjetovanja.gov.hr/Account/Register

Detaljne informacije o postupku registracije možete pronaći na https://savjetovanja.gov.hr/o-savjetovanjima/sto-su-to-e-savjetovanja-i-kako-se-ukljuciti-1123/kako-se-registrirati/1106

U Splitu prosvjed više stotina građana: Optužbe za krivotvorenje potpisa i lažnu svrhu, najava obraćanja Saboru i Vladi

Stanari s Pujanki na nogama: Uklonit ćemo opasnu antenu!

TELE2 bazna stanica
na stambenoj zgradi

Veliku bunu na Pujankama izazvalo postavljanje bazne stanice na ulazu broja 32. Osim stanara koji se protive postavljanju antene, u četvrtak navečer su se na noge digli i stanari susjednih zgrada, a sve kako bi skupili dovoljan broj potpisa za njeno uklanjanje.

Tvrde da je za dopuštenje teleoperateru skupljen potreban broj potpisa, no sumnjaju u njihovu točnost.

- Kako mi je kazao dio stanovnika ulaza 32, već neki stanari žele opozvati svoje dopuštenje jer tvrde da nisu do kraja bili upoznati s time za što daju potpis. Navodno su umjesto suvlasnika potpisivali i podstanari. Krenut ćemo od provjere liste potpisa, a nakon toga i u uklanjanje antene. Tu su vrtići i škole, brojne zgrade kojima mnogi ne žele biti ozračeni - kazao nam je Ivan Gudić, čelnik kotara Pujanke.

Svoj potpis nije dala ni Jelica Bojkić, umjesto toga podržala je prosvjed jer tvrdi da se radi o prevari.

- Predstavnik stanara skupljao je potpise za obnovu fasade, tako da su neki susjedi mislili da se o tome radi. To je prevara, ništa drugo - kazala nam je gospođa Jelica, stanarka zgrade na Pujankama 32 koja je kao i brojni sugrađani potpisala peticiju.

Podršku stanarima s Pujanki došla je dati i Kristina Nuić Prka, stanovnica Neslanovca koja je zahvaljujući upornosti uspjela iz susjedstva ukloniti antenu postavljenoj na privatnoj kući.

- Stanica je stajala 10 godina, a u samo nekoliko godina od njenog postavljanja od raka su umrle 43 osobe u našem susjedstvu. Na kraju smo uspjeli dokazati da privatna kuća na kojoj je stala nema građevinsku dozvolu što je, uz peticiju od 550 potpisa, natjeralo teleoperatera da ju skine - kazala je Kristina Nuić Prka.

Predstavnik stanara Vladimir Plazibat odbacuje optužbe za prijevaru. Tvrdi kako su sve odluke vezane za baznu stanicu donesene uz još četvoro ljudi koji čine Vijeće zgrade.

- Svatko ima pravo na prosvjed, a ja se nikad se nisam ogriješio o zakon, pa ni sada. Održali smo cijeli niz sastanaka i za sve postoji evidencija. Dio stanara kojima se sada antena ne sviđa se nikad nije prisustvovao sastancima, na kraju odluke ne donosim samo ja, već Vijeće koje broji 5 članova - kazao nam je Plazibat.

Slobodna Dalmacija, 12.5.2016.

Dodatne informacije:

• Radio Dalmacija
• dalmatinskiportal.hr
• Dalmacijanews.hr
• Index.hr
• Cropix

Klis: Prosvjed protiv antena skrivenih u dimnjaku

Klišani protiv bazne stanice: Zračit će nam djecu u vrtiću

U susjedstvu ulice Pozirale u općini Klis, na obiteljskoj kući Bosnić niknula je pod improviziranim dimnjakom bazna stanica jednog mobilnog operatora, koja svojim zračenjem ugrožava zdravlje stanovnika, tvrde to mještani Pozirala i susjednih Mezanovaca, njih pedesetak koji su se noseći razne transparente okupili u ponedjeljak na prosvjedu u spomenutoj ulici ispod broja 14 kako bi izrazili svoje negodovanje.

– Prema nekim znanstvenim studijama, kažu da bazna stanica zrači i 34 kilometra od mjesta gdje je postavljena – ističe Perica Dabro, član Mjesnog odbora Donja Rupotina. Naglašava da će im jedan od sljedećih koraka biti da preko Općine traže neovisnog stručnjaka kako bi ispitao jačinu zračenja i sve drugo što se može zakonskim putem.

Tom su prilikom u cijelosti pročitali dopis Općini Klis kojim traže uklanjanje bazne stanice, a potpisalo ga je, vele, više od 350 mještana.

– Kako naš susjed može mirno spavati kad zna da je u blizini toga, nekih 350 metara niže, i dječji vrtić? – upitao se Joško Uvodić.

Podršku stanovnicima došli su dati i načelnik općine Klis Jakov Vetma i predsjednik Općinskog vijeća Josip Didović.

– Mi ćemo, kao jedinica lokalne samouprave, reagirati na način da ćemo provjeriti sve zakonske okvire, projektnu i ostalu dokumetaciju, kao i dozvole objekta gdje je stanica ugrađena – poručio je načelnik Vetma.

Za izjavu smo pitali i prozvanog vlasnika obiteljske kuće Ivana Bosnića.

– Postoji certifikat od Ministarstva zdravlja da stanica nije štetna i imam sve potrebne dozvole. Nemam ništa protiv toga da se preko Općine obavi neovisno ispitivanje koje spominju, a ako se pokaže da je štetno za zdravlje, prvi ću dići ruku da je skinu – kazao nam je Bosnić.

Slobodna Dalmacija, 9.5.2016.

U Saboru zatražena stanka zbog baznih stanica

Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista 4.5.2016. je na početku sjednice Hrvatskog sabora zatražio stanku kako bi se govorilo o sve većem problemu s  antenama mobilne telefonije u Hrvatskoj.

• Index.hr: Miro Bulj: Bazne stanice se ne smiju postavljati bez suglasnosti lokalne zajednice... 
• N1: Miro Bulj: Teleoperateri si sami pišu pravilnik, ovog nema u EU!...
• HRT: Mostov saborski zastupnik Miro Bulj izvijestio da je Ministarstvo zdravlja... 
• Soundset: Bulj protiv teleoperatera: "Oni izrađuju pravilnik za ministarstvo zdravlja"
• Direktno.hr: Bulj: Za baznu stanicu treba suglasnost lokalne zajednice...
• net.hr: Dozvole za bazne stanice: "Opljačkali su našu teleinfrastrukturu, neće i dalje pljačkati građane"

Priopćenje u cijelosti sa Facebook stranice MOST nezavisnih lista:

MOSTOV saborski zastupnik Miro Bulj poručio je iz Hrvatskog sabora da resorno ministarstvo ne bi
smjelo izdati ni jednu novu dozvolu za baznu stanicu ako teleoperater nema suglasnost lokalne samouprave za njezinu lokaciju.

Ministarstvo zdravlja pokrenulo je
izmjene Pravilnika o zaštiti od  EM
polja. U povjerenstvo  za izradu 
je imenovan predstavnik operatera
Foto: arhiv (bs)

"Takve bi se odredbe vjerojatno i našle u novom pravilniku da u njegovoj pripremi ne sudjeluju teleoperateri", rekao je Bulj, poručivši kolegama da su "ovdje svi zajedno da spriječe stanje koje je dosada".

Mostov je zastupnik izvijestio da je Ministarstvo zdravlja krenulo u izmjene Pravilnika o zaštiti od eletromagnetskog zračenja, a da je ministar u Povjerenstvo za izmjenu imenovao predstavnike teleoperatera i time im omogućio da rade pravila po kojima će obavljati komercijalne djelatnosti i svoje privatne interese nametati javnima.

Naglasio je i da se "hitno i temeljito" mora ispraviti nered nastao nakon što je Ministarstvo graditeljstva 2009. ukinulo građevinske dozvole za antenske stupove baznih stanica.

Građani moraju imati dozvolu i za šupu

"Građanima se naplaćuju građevinske dozvole za šupe, a teleoperaterima se pušta da postavljaju postrojenja kojima ostvaruju profit bez da trebaju ishodovati građevinsku dozvolu ili suglasnost zajednice ili susjeda", ustvrdio je Bulj.

Takve pogodnosti, ističe, nemaju nigdje u Europi, nisu ih imali ni u Hrvatskoj kad su ulazili na tržište, a onda im je "netko poklonio privilegiju da ne trebaju građevinsku dozvolu". "Trebalo bi preispitati motive onih koji su to napravili i pokrenuti pitanje njihove odgovornosti koju su napravili na štetu Hrvatske, a u korist stranih teleoperatera", poručio je Bulj.

Mostov zastupnik tvrdi kako je "činjenica da u nas političari nisu štitili javni interes građana, nego privatne interese stranog kapitala i da su tijekom svoga djelovanja izvršili izdaju nacionalnih interesa". "Ta praksa napokon u Hrvatskoj treba prestati", poručio je.

Spriječiti automatsku legalizaciju zatečenog stanja

Bulj poziva da se "pod hitno" Pravilnikom o jednostavnim građevinama isključe antenski stupovi na zemlji i na krovovima te spriječi automatska legalizacija zatečenog stanja, a da se operaterima odredi rok u kojem moraju dostaviti suglasnost lokalne samouprave za postojeće lokacije ili s lokalnom upravom dogovori zamjenska lokacija.

Svjestan je da će se operateri vjerojatno žestoko protiviti tim promjenama, no naglašava kako je vrijeme da se konačno i u Hrvatskoj donese zakon po kakvom posluju i u svojim i drugim zemljama.

"Vrijeme je da građani Hrvatske dobiju prava, a teleoperateri obveze odgovora lokacijskih baznih stanica koje će osiguravati kvalitetnu mobilnu mrežu, a voditi računa o zaštiti zdravlja, utjecaja na okoliš te pejzažima i estetskim kriterijima", rekao je Bulj.

"Opljačkali su našu teleinfrastrukturu koju su plaćali građani, Most im neće dozvoliti da i dalje pljačkaju hrvatske građane, tražimo samo da se ponašaju kao i u svojim državama, u Austriji, Njemačkoj i Švedskoj", poručio je.

index.hr