utorak, 13. listopada 2015.

Dopuštene vrijednosti zračenja u Hrvatskoj, Europi i svijetu (1/2016)

Što je ICNIRP i na čemu se temelje njihove smjernice i granične vrijednosti?

Referentne razine za opću
izloženost prema ICNIRP-u '98.
Međunarodna komisija za zaštitu od neionizirajueg zračenja eng. International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection) je udruga osnovana 1992. godine u Münchenu koja se bavi proučavanjem utjecaja neionizirajućeg zračenja na ljudski organizam. Temeljem svoga rada izdaje smjernice čije su pojedine odredbe primijenjene u zakonodavstvu brojnih zemalja.  ICNIRP-ove smjernice za visokofrekvencijska elektromagnetska polja izdane su 1998. godine, a temelje se samo na toplinskim učincima elektromagnetskih polja. Toplinski učinak podrazumijeva zagrijavanje tkiva usljed dovoljne apsorpcije elektromagnetske energije u ljudskom tijelu, što dovodi do porasta temperature. ICNIRP-ove granice predviđene su za zaštitu od štetnih učinaka u razdoblju izloženosti od šest minuta. Drugi, netoplinski biološki i zdravstveni učinci koji mogu biti rezultat primjerice 24-satne izloženosti niskim vrijednostima elektromagnetskih polja nisu uzeti u obzir, što ICNIRP u smjernicama jasno i navodi. Zbog toga, navode, svaka država treba poduzeti posebne mjere opreza u pogledu bioloških učinaka.

Citat iz ICNIRP GUIDELINES 1998
str. 497
Pojedine studije koje su proučavale utjecaj EM zračenja na staničnim razinama, utvrdile su da su štetni učinci pronađeni na vrlo niskim razinama zračenja, čak i do nekoliko stotina puta nižim od ICNIRP-ovih. Upravo zbog takvih rezultata, uzimajući posebno u obzir načelo predostrožnosti (politika upravljanja rizicima koja se primjenjuje u uvjetima kada postoji visoki stupnj znanstvene nesigurnosti, što odražava potrebu za poduzimanjem mjera za sprječavanje potencijalno ozbiljnog rizika, ne čekajući rezultate znanstvenih istraživanja) dio država odbacuje ICNIRP-ove referentne granične razine te uvodi znatno niže vrijednosti. ICNIRP-ove granične razine temelje se na istraživanjima od prije 20, 30 i više godina, kada veliki dio bežične tehnologije koja se danas koristi nije ni postojao, niti je stanovništvo bilo izloženo intenzitetima radiofrekvencijskog zračenja kao što je to danas.

Toplinski i netoplinski učinci elektromagnetskih polja visokih frekvencija

Smjernice ICNIRP-a štite od kratkotrajnih i neposrednih učinaka na zdravlje, kao što su stimulacija perifernih živaca i mišića ili opekotine, kao i povišena temperatura tkiva koja proizlazi iz apsorpcije energije prilikom izloženosti elektromagnetskim poljima.

Netoplinski učinci, koje ICNIRP ne uzima u obzir su proizvodnja stresnih bjelančevina, povećana aktivnost slobodnih radikala, odljev kalcija, povećana propusnost krvno-moždanih barijera, agregacija trombocita, povećana proizvodnja histamina i drugi.

Toplinski učinci su dobro istraženi i poznati, dok su netoplinski učinci još uvijek predmet brojnih istraživanja.

Granične razine izloženosti radiofrekvencijskim elektromagnetskim poljima

Europska unija:Oko dvije trećine država članica postavile su granice na temelju preporuke Vijeća EU iz 1999. godine. Te se preporuke temelje na spomenutim smjernicama ICNIRP-a iz 1998. i nisu obvezujuće za države članice, već svaka zemlja samostalno odlučuje o referentnim razinama zračenja i drugim mehanizmima u zaštiti stanovništva od EM polja. Države EU koje su uvele strože propise na nacionalnim razinama od onih u smjernicama ICNIRP-a i Vijeća EU su Belgija, Bugarska, Grčka, Italija, Litva, Luksemburg, Poljska, Slovenija, Švicarska i Hrvatska.

U dijelu zemalja su postavljene granice pravno obvezujuće, dok u drugim zemljama nisu, te pojedine regije i gradovi mogu donijeti drukčije propise. Tako je, primjerice u francuskom glavnom i najnaseljenijem gradu Parizu političkom odlukom dopuštena vrijednosti jakosti električnog polja E = 5 V/m (2G+3G kumulativno, 7 V/m za 2G+3G+4G kumulativno), španjolskim regijama Navarri, Kataloniji i gradu Barceloni 41 V/m, austrijskom Salzburgu 0,06 V/m izvan objekata (unutar 0.02 V/m), Monaku 4 V/m po antenskom sustavu…


Hrvatska:

U Hrvatskoj su granične razine definirane u Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 146/14) Ministarstva zdravstva. U pravilniku su navedene dvije definicije područja izloženosti. Područja povećane osjetljivosti jesu zgrade stambene i poslovne namjene, škole, ustanove predškolskog odgoja, rodilišta, bolnice, domovi za starije i nemoćne, smještajni turistički objekti te dječja igrališta. Pod područjem povećane osjetljivosti podrazumijevaju se i neizgrađene površine namijenjene (prema urbanističkom planu) za gore navedene objekte. Javna područja jesu sva mjesta u urbanim i ruralnim sredinama na koja nije ograničen slobodan pristup općoj populaciji, a nisu u području povećane osjetljivosti odnosno profesionalne izloženosti.

Primjerice, dopuštena razina električnog polja za odašiljače mobilne telefonije iznosi 24,4 V/m u području povećane osjetljivosti, odnosno 58 V/m u javnom području (frekv. područje 2100 MHz), FM radijska postaja može proizvoditi električno polje od najviše 11,2 V/m itd. Navedene vrijednosti u ranijim pravilnicima o zaštiti od elektromagnetskih polja odnosile su se na čitava stambena naselja. U sljedećim verzijama istog Pravilnika, iz 2011. i 2014. godine, područje povećane osjetljivosti je sužavano, kako je opisano ovdje, a dijelovi područja povećane osjetljivosti postali su javna područja u kojima su dozvoljene znatno veće granične razine.

Bazna postaja mobilne telefonije koja radi u frekvencijskom području od oko 2100 MHz, a smještena je u blizini naše kuće ili stana, smije proizvoditi električno polje do 24,4 V/m koje se može izmjeriti u našem domu, koji prema Pravilniku pripada područu povećane osjetljivosti. Ista bazna postaja i na istom mjestu u Italiji, Švicarskoj ili Rusiji može proizvoditi električno polje do 6 V/m, u Belgiji 8 V/m, Sloveniji 19 V/m, a u Njemačkoj i do 61 V/m.


Granične razine u nekim europskim državama, gradovima i regijama



Analiza dr. sc. Isaaca Jamiesona za Europsku komisiju, Gospodarski i socijalni odbor


Reference:
http://cloud.gouv.mc/304/wwwnew.nsf/1909$/9828072B9325685EC12577EE0051B065FR?
http://baznestanice.blogspot.hr/2015/08/definicija-podrucja-povecane.html
http://governancaradioelectrica.gencat.cat/documents/10180/5044679/Informe%20anual%202013%20exposici%C3%B3%20CEM%20de%20radiofreq%C3%BC%C3%A8ncia%20a%20Catalunya_DEF%2006-06-2014_EN.pdf
https://www.uradni-list.si/1/content?id=13017
http://www.kombeg.org.rs/Slike/CeTranIRazvojTehnologija/2010Januar/pravilnik%202.pdf
http://www.sluzbenilist.me/PravniAktDetalji.aspx?tag=%7BCD8F140B-6D82-44C6-93F7-861C5DDD6338%7D
http://www.dot.gov.in/access-services/journey-emf
http://www.hc-sc.gc.ca/ewh-semt/consult/_2014/safety_code_6-code_securite_6/final_finale-eng.php
http://direktno.hr/en/2014/direkt/11345/VIDEO-Pove%C4%87ano-zra%C4%8Denje-baznih-stanica-sve-vi%C5%A1e-gra%C4%91ana-u-strahu.htm
http://www.emraware.com/Documents/emr_exposure_guidelines.pdf


Posljednja izmjena: 2.12.2016.

3 komentara:

  1. hvala bogeku da je netko objavio tablicu s brojevima-fala baznostanočni

    OdgovoriIzbriši
  2. Super.
    Mađarska - do 2004. je bilo 6 V/m, kasnije su prihvatili ICNIRP (iako mislim da i dalje postoje neke restrikcije, ne znam točno u kojem smislu).
    SAD - kod njih je FCC standard koji je sličan ICNIRP-u (u području GSM frekvencija su veće granice). 2 V/m je možda u nekom gradu ili državi.
    Kod nas su uveli 5% niže granice od ICNIRP-ovih (jakost polja) na vrlo lukav način. Kao, i dalje vrijedi 24,4 V/m. Trebamo talijanske, švicarske, belgijske, poljske ili ruske granice koje u praksi štite ljude, a omogućuju dobro funkcioniranje telefonije. Za početak, javna područja treba svrstati izvan naseljenih mjesta ili ih ukinuti i promijeniti definiciju područja PO kao što je nekad bila.

    OdgovoriIzbriši
  3. Granice kao švicarske ili belgijske možda traže veći broj antena, ali znatno manje snage. Nemam ništa protiv ako će se to strogo kontrolirati kao na primjer u Grčkoj, gdje ih državna neovisna tijela posjećuju nenajavljeno i mjere razine na najmanje 20% lokacija godišnje. U Hrvatskoj definitivno nema nikakvog reda i u ovom području vlada kaos, rade što, kako i gdje žele.

    OdgovoriIzbriši